SOCIJALISTIČKA PROŠLOST

Omladinac Škoro: Zašto se Hrvati srame vremena koja su prethodila demokraciji

Foto: Nel Pavletic/PIXSELL
09.06.2020.
u 08:17

“Ja jesam svirao gitaru 1985. u Klubu muzičke omladine, ali nisam bio član Saveza komunista i taj dio priče neće proći”, brani se Škoro

Kada je voda u ušima i kada vas napuštaju članstvo i birači, onda se bavite stvarima koje mi u Slavoniji zovemo “besposlen pop i jariće krsti”. Iznose neistine. Ja jesam svirao gitaru 1985. u Klubu muzičke omladine, ali nisam bio član Saveza komunista i taj dio priče neće proći – kazao je jučer Miroslav Škoro referirajući se na tekst Jutarnjeg lista koji “otkriva” da je Škoro prije 30-ak godina obnašao dužnost šefa Komisije za kulturu Općinskog komiteta Saveza socijalističke omladine Osijeka.

Škoro kao profiter i žrtva

Istini za volju, Škoro demantira nepostojeći navod jer ga se u tekstu i ne proziva komunistom, već omladincem, no ovo otkriće bez sumnje ostaje zanimljivo u kontekstu činjenice da lider Domovinskog pokreta pretendira postati i liderom političke desnice u Hrvatskoj, koja kao streljivo u borbi s političkim oponentima s ljevice najčešće koristi upravo nasljeđe socijalizma i komunizma.

– Ne razumijem što to radi Škoro. Mislio sam da je intelektualac i ozbiljan čovjek, a on izmišlja da nije primljen u pionire, prešućuje ni po čemu kontroverzan podatak da je vodio Komisiju za kulturu omladinske organizacije. To što govori Škoro nema smisla. Zašto je petljao da nije bio pionir kad smo svi u prvom razredu dobili maramu i titovku, prolazili identični ritual? A sada se utvrdilo da je kao omladinac bio i predsjednik Komisije za kulturu, što nije trebao tajiti. Valjda je i on postao jedan od onih koji život u bivšoj državi žele prikazati kao veliki problem – kaže bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.

No, Škoro nije usamljen slučaj kada je riječ o paničnom bježanju od “mračnog socijalizma”, kao i difamaciji tog sustava i tih vremena. Podsjetimo, još ne tako davno Mesićeva nasljednica na Pantovčaku žalila se na jednoumlje koje je iznjedrilo samo jednu vrstu jogurta, a i aktualni predsjednik Zoran Milanović oglušio se na nedavna prozivanja s desnice  da je zatajio članstvo u Savezu komunista. Uistinu, zašto se brojni akteri političkog života danas srame kolektivne i osobne socijalističke prošlosti, zašto od nje zaziru, pitamo sociologa Dragana Bagića.

– Ta tema postaje diskreditirajuća, kažem postaje jer to nije bila proteklih 30 godina, a riječ je o konstrukciji koja dolazi upravo s desnog političkog spektra koji u nekom vlastitom pozicioniranju pokušava rekonceptualizirati kompletno socijalističko nasljeđe kao negativno – kaže dr. Bagić, dodajući da ta tema čak ni 90ih nije bila problematična jer su  ključni akteri vlasti u to vrijeme bili ujedno i akteri iz prošlog su stava.

– Desnica pokušava nametnuti etiketu negativnog na sve što je vezano uz taj period i redefinirati cjelokupni društveni odnos prema tom periodu, pa se to svodi i na osobne biografije, i na taj način Škoro postaje i profiter i žrtva istodobno jer mu se takva pozicija desnice vraća kao bumerang – kaže sociolog Bagić, dodajući da se desnica nestankom tema poput digniteta Domovinskog rata, Haaškog suda, nepravda prema našim generalima i slično, u svojim programima silom prilika okrenula prema novim poljima svoje političke borbe, pa tako i prema komunističkom nasljeđu.

– Zato kreira pojmove poput jugonostalgičara, jugozomboida – kaže Dragan Bagić. 

“Svi smo bili pioniri”

Politologinja Marijana Grbeša Zenzerović, pak, kaže da je odricanje od socijalističkog nasljeđa zapravo posljedica polarizacije koja se u društvu potencira i koja je “dio jednog političkog performansa neko vrijeme, a podržana medijskim interesom za spektakl”.

– Neke stvari koje su do prije deset godina na našim prostorima bile najnormalnije, odjedanput  su postale tema broj jedan i izrazito polarizirajuće, poput pozdrava “za dom spremni” koji je postao nešto sasvim normalno u našem javnom prostoru, premda je dio fašističke prošlosti. S druge strane, sva djeca koja rođena u tom vremenu po “defaultu” bila su pioniri i omladinci, a sada ih se stigmatizira iako se članstvo u savezima pionira i omladine nije moglo odbiti. Sve to posljedica je isforsirane polarizacije u društvu koja počiva na obiteljskom nasljeđu ljudi, koje je posljednjih godina pretvoreno u jedan od ključnih rascjepa u Hrvatskoj – kaže profesorica Grbeša Zenzerović, dodajući da je riječ o svojevrsnom performansu koji je nelogičan na svim razinama “jer nema osobe koja je u to vrijeme odrastala u Hrvatskoj, a da nije bila u članstvu tih organizacija za mlade.

– Socijalistička prošlost je naša prošlost, svi smo bili u pionirima i omladincima, netko je bio više, a netko manje sretan, ali je bio tamo. No, činjenica da mi o tome razgovaramo i da je to tema u 21. stoljeću govori o tome koliko smo nazadovali u smislu političke kulture iako se ne bismo trebali sramiti te prošlosti. Cijeli taj diskurs “komunisti, ustaše”, da mi ponovno o tome govorimo uoči izbora 2020., usred pandemije, usred globalne krize, u trenucima kad cijeli svijet maršira protiv šovinizma i rasizma, mi pričamo o tome je li netko bio u pionirima? To je apsurd koji nikome ništa dobro ne može donijeti – zaključila je prof. Grbeša Zenzerović.  

Ključne riječi

Komentara 92

OR
Orilogorilo
09:03 09.06.2020.

Nisam vidio zadnjih mjesec kesec dana niti jedan pozitivan clanak o skori, ni u jutarnjem ni vecernjem. To je dobar indikator za koga glasati

DU
Deleted user
08:54 09.06.2020.

Velik je strah od Škore. Još kad ti obečaju da nemoraš platit porez onda je to udruženi napad svim sredstvima, lažima naj više.

DA
danijelrukavina4
08:40 09.06.2020.

Škoro, ne trebaš se sramiti ničega. I ja sam za bivše države nastojao biti dobar i pošten građanin te države. Onda, kako odrastaš sazrijevaš, a događaju ti se neke čudne stvari i situacije, shvatiš da ipak nisi baš bio "idealan".n". Onda, nakon raspada bivše države, i uspostavom nove države Republike Hrvatske, čiji si sada državljan, ponovno shvatiš da nisi danas opet ni "idealan" član te nove države, i imaš veoma jak ( a izoštren još iz bivše države) osjećaj da te ponovno "ocjenjuju" isti ljudi koji su te "ocjenjivali" i "vodili brigu" o tebi i u bivšoj državi. Ali, sa time sam se ja davno pomirio. Sve ih ja gledam u oči i smijem im se u lice. A jednoga dana, nadam se, moći će građani i pogledati u arhive i doznati, tko su bili ti ljudi koji su "brinuli" o njima.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije