“Quod licet Iovi, non licet bovi” (Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu, op.a.) stara je latinska izreka, kojom bi se najbolje mogla opisati još jedna, blago rečeno, čudna odluka Vrhovnog suda u slučaju Mile Paspalja, optuženog za jedan od bestijalnijih ratnih zločina počinjenih u Domovinskom ratu. Pogotovo kada se ta odluka Vrhovnog suda komparira s odlukom u slučaju Ive Sanadera, bivšeg premijera, optuženog u aferi Fimi medija.
U oba slučaja radi se o zamijeni istražnog zatvora jamčevinom u nekretninama. No dok su u Sanaderovom slučaju suci Vrhovnog suda, moglo bi se reći, tražili dlaku u jajetu, ne prihvaćajući ponuđene nekretnine jer im je bila sporna procijenjena vrijednost ponuđenih nekretnina, kod Paspalja nisu imali tih problema. Pa je njemu tako kao jamstvo prihvaćena nekretnina, navodno vrijedna 500.000 kuna, iako su na njoj upisane četiri hipoteke!? A ono što je još nevjerojatnije je da te hipoteke, prema podacima iz zemljišnih knjiga, datiraju iz 80-ih godina prošlog stoljeća, a vrijednost im je izražena u jugodinarima!? No krenimo redom. Mile Paspalj jedan je od optuženika koji se terete za odiozan i bestijalan zločin počinjen u Glinskom Novom Selu u listopadu 1991. Prema optužnici, on je do sela doveo pripadnike srpskih paravojnih postrojbi koji su u selu sve civile istjerali iz njihovih kuća. Žene su zatvorili u jednu drvenu kuću koju su gađali zoljom, zbog čega se kuća zapalila, a nesretnice zarobljene u njoj umrle su u stravičnim mukama.
Muškarce i maloljetnu Katicu Šimatović, pripadnici srpskih paravojnih postrojbi su usmrtili hicima iz vatrenog oružja, a u tom pokolju ubijena je 31 osoba. Optužnica protiv 11 osoba podignuta je u studenom 2015., a Paspalj je uhićen i pritvoren u lipnju 2015. Njegova se obrana žalila, tražeći da mu se istražni zatvor zamijeni jamstvom. Izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda ih je odbilo, smatrajući da je riječo jednom od najbestijalnijih zločina počinjenih u Domovinskom ratu. Smatrali su da za njegovo puštanje na slobodu nije dovoljno ni jamstvo od 500.000 kuna, koje je on bio voljan položiti u nekretninama. Obrana se na tu odluku žalila Vrhovnom sudu, koji je žalbu prihvatio, naloživši da se Paspalju istražni zatvor zamijeni jamčevinom od 500.000 kuna, položenom u nekretninama. Nakon takve odluke Vrhovnog suda, zagrebačkom Županijskom sudu nije preostalo ništa drugo do da preinači svoju raniju odluku te da sud upiše hipoteku na Paspaljevu nekretninu.
Procjenu nekretnine napravio je vještak kojeg je angažirao Paspalj, a nekretnina je već bila opterećena sa četiri hipoteke. Upravo na te nelogičnosti u svojoj je žalbi ukazalo tužiteljstvo, navevši kako tijekom postupka nije nedvojbeno utvrđena vrijednost nekretnine koja je ponuđena kao jamstvo. Tužiteljstvu je bilo sporno i što Paspalj sa suprugom i sinom živi u kući kojom je jamčio pa nije jasno kako bi se jamstvo moglo realizirati. Osim toga, sporno im je bilo i što priložene vlastovnice nisu odgovarale zemljišnim knjigama. No najspornije su im ipak bile četiri hipoteke koje su na ponuđenu nekretninu upisane od 1984. do 1990, uz višegodišnje kamatne stope i s relativno velikim iznosima glavnica, zbog čega je, smatra tužiteljstvo, moguće da je iznos tih hipoteka danas velik. A sve to po njima ruši vrijednost nekretnine kojom je Paspalj jamčio.
No primjedbe tužiteljstva Vrhovnom sudu nisu bile važne, pa su im 19. veljače 2016. žalbu odbili, uz opasku da je RH upisala hipoteku na ponuđenu nekretninu dok je Paspalj, inače 73-godišnjak, obećao sudu da neće bježati, napuštati RH ili počiniti novo kazneno djelo. Uz to Vrhovni sud smatra da su žalbeni navodi tužiteljstva promašeni “jer se ne osporava postojanje zakonskog uvjeta za ukidanje istražnog zatvora već se osporava način utvrđivanja vrijednosti i samu vrijednost nekretnine na koju je upisano založno pravo” A upravo ta vrijednost nekretnine bila je bitna kod Ive Sanadera, kada je Vrhovni sud u studenom lani tražio da se prije prihvaćanja ponuđenih nekretnina, utvrdi koliko je za njihovu vrijednost bitno to što nisu etažirane, nemaju uporabnu dozvolu te što su se promijenili uvjeti na tržištu nekretnina od 2011. kada su prvi put nuđen kao jamstvo.
E sada, ako je sve to bilo bitno za utvrđivanje vrijednosti nekretnine kod Sanaderovog jamstva, nejasno je zašto nije bitna činjenica da je Paspalj svoju slobodu jamčio nekretninom već opterećenom sa četiri hipoteke. Pa nije valjda da se Vrhovni sud vodio geslom da ono što vrijedi za Sanadera ne vrijedi za ratnog zločinca!?
>> 'Supruga mi je rekla da ću za novac reći ja ili će ona otići dati iskaz Uskoku i sve ispričati'
Volio bih vijerovati da ima u Hrvatskoj mnogo onih koji znaju sto nam je politika pripremala od dvijetisucite pa do oslobadjajucih optuzbi generalima.Mi hrvati ono divljanje ponizavanje iizdaju olako zaboravljamo.Hvala gospodinu Meronu zauvijek.