Ukrajinski parlament uveo je, nakon incidenta s Rusijom u kojemu su zaplijenjena tri ukrajinska ratna broda, izvanredno stanje čime je podržan prijedlog ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka o dizanju borbene spremnosti i pripremi za rat.
Izvanredno stanje ne odnosi se na područje cijele zemlje, već na, kako je definirano, područja koja su pod “izravnom opasnošću od Rusije”. Tom formulacijom obuhvaćen je cijeli istočni i južni dio zemlje, a Ukrajincima koji se nalaze na tom području moći će se uvesti vojna ili radna obveza, moći će ih se mobilizirati u vojne postrojbe, vlasti će imati pravo cenzure...
Tražio dvostruko dulji rok
Izvanredno stanje proglašeno je na rok od 30 dana, iako je sam Porošenko u govoru pred parlamentom tražio da taj rok bude dvostruko dulji. Četrdesetak zastupnika ukrajinske Rade, odnosno kijevskog parlamenta glasovalo je protiv te odluke, no ostali su u manjini.
S druge strane, dobar dio Ukrajinaca drži da sukob s Rusijom nije stvarni i jedini razlog za uvođenje izvanrednog stanja. Naime, predsjedniku Porošenku u posljednje je vrijeme znatno počela padati popularnost i utjecaj među biračima, a do predsjedničkih izbora na kojima će tražiti novi mandat ostalo je samo nekoliko mjeseci (izbori su 31. ožujka 2019. godine).
Porošenko je pred parlamentom ustvrdio da neće zloupotrebljavati ovlasti i gaziti ljudska prava na područjima na kojima je uvedeno izvanredno stanje, no i da mu je neophodna veća razina ovlasti i potpuna kontrola da bi se othrvao opasnostima koje prijete.
Mnogi u opoziciji mu ne vjeruje i vrlo je oprezan u prognozama što će se događati u sljedećem razdoblju. Dio opozicionara tvrdi da je ovo samo uvod u eventualnu buduću odluku o odgađanju izbora na neodređeno vrijeme, “dok se ne steknu uvjeti za njihovo normalno provođenje”. Pri čemu bi Porošenko ostao na čelu države.
Rezervirani Trump
Istodobno, u New Yorku je zasjedalo Vijeće sigurnosti UN-a, no bez donesene zaključne rezolucije. Većina zapadnih zemalja osudila je incident i ulogu Moskve, no američki predsjednik Donald Trump prilično je rezervirano reagirao na cijeli slučaj.
– Ne sviđa nam se to što se događa. Nadam se da će oni naći rješenje i izgladiti stvar – ustvrdio je Trump.
Ruski predsjednik Putin telefonski je razgovarao s njemačkom kancelarkom Merkel, objasnivši pri tome ruski stav o incidentu u Kerčkom tjesnacu.
– Ukrajinci su namjerno ignorirali pravila mirnog prolaza kroz ruske vode – ustvrdio je Putin svaljujući krivnju na Kijev. Njemačka kancelarka prije nego što je nazvala Putina razgovarala je i s Porošenkom i dvije strane pozvala na dijalog i pronalaženje rješenja da bi se izbjegli novi sukobi, objavili su jučer iz Berlina.
POGLEDAJTE VIDEO: Stvaranje Europske vojske
Jadni Ukrainci usto ih uvalise! najprije Timosenko sve polopala sad Prorosenkovic.Srusili legalnu vlast imali petsto dolara placu sad dvista. Narod pobiga iz zemlje cetri miliona ih radi tu u Rusiji a cetri na zapadu. Strava.Jos sa ta tri broda tj Kanua posla ih da poginu.Hvala Rusin sto su postupili trjezveno i nitko nije poginuo .Jos otkrite cjevi na brodovin strava.Zrtvovali ih. Pa nisu to Africka plemena da mogu ratovat sa Rusima e Natovci igrate se sa vatrom.Ali nigdi nikog u rupi.