SABOR

Oporba podržava Vladine mjere, ali najavljuje amandmane za njihovo poboljšanje

Zagreb. Sabor o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopunama Zakona o lokalnim izborima
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
1/5
02.04.2020.
u 12:53

SDP-ov Peđa Grbin novi set Vladinih mjera smatra boljim i prihvatljivijim od onih od prije dva tjedna jer su mjere konkretnije i napokon idu u pravom smjeru, a prihvaćeno je i dosta SDP-ovih i prijedloga drugih oporbenih stranaka te istaknuo da misli da će mjere dobiti potporu njegove stranke

Saborska oporba najavila je u četvrtak potporu novom Vladinom paketu mjera za borbu protiv gospodarske krize zbog pandemije koronavirusa, ocijenivši ga boljim u odnosu na prethodni, ali najavila i amadmane za bolji položaj radnika, poljoprivredu, kulturu i male poduzetnike.

SDP-ov Peđa Grbin novi set Vladinih mjera smatra boljim i prihvatljivijim od onih od prije dva tjedna jer su mjere konkretnije i napokon idu u pravom smjeru, a prihvaćeno je i dosta SDP-ovih i prijedloga drugih oporbenih stranaka te istaknuo da misli da će mjere dobiti potporu njegove stranke.

Grbin: Nije dobro što nema moratorija na kredite; dajemo amandmane zbog zaštite radnika

„Naši amandmani će ići u smjeru primjedbi SSSH-a koji je ukazao da su ove mjere prije svega okrenute poslodavcima, a da su zaštita i položaj radnika ipak u drugom planu“, najavio je u izjavi novinarima u Saboru.

SDP je, dodaje, ukazivao na položaj radnika koji su i dioničari trgovačkih društava za koje do sada nije osigurana mjera, a znamo da mnogi radnici imaju dionice još iz pretvorbe ili radničkog dioničarstva i potpuno je nepravedno da osoba koja ima jednu ili dvije dionice trgovačkog društva ne može dobiti potporu.

Po njemu, ozbiljan problem je i potpuni nedostatak mjera za pravosuđe. Usto, istaknuo je, nije dobro što nema moratorija na kredite nego su prepušteni volji banaka, a mi smatramo da to treba sustavno riješiti zakonom kako bi se na jednak način primjenjivalo za sve građane i kako bi svi unaprijed znali jasna pravila za moratorij.

Što se tiče rezanja u javnom sektoru, očekujem ozbiljan razgovor Vlade i sindikata i da obje strane budu razumne, ali da se vodi računa i o preporuci IJF-a da bi pretjerano rezanje u javnom sektoru moglo imati štetne učinke za gospodarstvo, upozorio je.

„Nemojmo rezati granu na kojoj sjedimo, nemojmo podleći neoliberalnim pritiscima i prije nego što javni sektor počnemo nazivati uhljebima treba se sjetiti da ga čine i liječnici i medicinske sestre i vatrogasci i policajci i mnogi drugi koji aktivno rade u kriznim stožerima“, zaključio je Grbin.

Petrov: Malim i mikro poduzetnicima trebaju bespovratna sredstva

Mostov Božo Petrov smatra da je „ovo stvarni time-out za gospodarstvo“. Vlada je usvojila neke prijedloge Mosta koje su poduzetnici predlagali. Budući da ne znamo koliko će ova kriza trajati potrebno je financijska sredstva za ove mjere tražiti prvenstveno iz naših izvora rezovima i u tom dijelu bismo htjeli znati više detalja, napominje Petrov.

Moram upozoriti da svim obrtnicima, samozaposlenima, free-lancerima nije dovoljno pružiti samo jeftino kreditiranje nego se tim malim i mikro poduzetnicima trebaju omogućiti bespovratna sredstva i državna potpora. Ovo je pravo vrijeme u kojem se mogu jačati i neke druge grane koje mogu biti temelj našeg gospodarstva poput poljoprivrede, istaknuo je.

„Od Vlade želimo čuti detaljan plan rezova jer ne možemo znati koliko će kriza trajati i ne bismo htjeli da javni dug eksplodira preko noći. Moramo tražiti bespovratne troškove, rashode koji su se nagomilali tijekom 30 godina, a samo u zadnje četiri godine rashodi državnog proračuna su se povećali za 30 milijardi kuna. Ako se budemo prema proračunu ponašali kao da je naš, sigurno ćemo naći dovoljno sredstava i na državnoj i na županijskoj i na lokalnoj razini“, rješenje je koje nudi čelnik Mosta.

Mrak-Taritaš: Nitko ne brine za kulturnu scenu

Predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš pozitivnim ocjenjuje odluku da se onima kojima je država zabranila rad omogući oslobođenje a ne odgoda plaćanja obveza. Dobrim drži i povećanje naknade za radnike na četiri tisuće kuna.

„Kada vidimo cijeli set imat ćemo jasan stav”, izjavila je Mrak Taritaš dodavši da će GLAS podržati sve ono što je dobro i razumno.

Diskutabilnim, međutim, smatra što je kultura izostavljena. „Cijela kulturna scena ostala je na ledini, o njima se ne brine nitko, ima niz kazališta koja neće moći raditi do devetog mjeseca i treba se i za to pobrinuti”, izjavila je. GLAS najavljuje i konkretne amandmane vezane za kulturnu djelatnost, ali i turizam.

Kada je riječ o javnom sektoru, Mrak Taritaš kazala je kako očekuje od Vlade rebalans proračuna i da reže sve nepotrebne stavke na rashodovnoj strani, pa i stavke za jedinice lokalne samouprave. Kaže kako će se i plaće u javnom sektoru za pojedine djelatnosti morati rezati, ali ističe da se pritom ne smiju dirati plaće u zdravstvu i policiji.

Tomislav Panenić iz Kluba Nezavisne liste mladih kazao je da među poduzetnicima vlada zadovoljstvo smjerom u kojem je Vlada krenula tako da će ove mjere sigurno dobiti potporu iako će biti potrebe za nekim korekcijama.

Vjerujem da će Vlada vrlo brzo izaći i s daljnjim setom mjera koje će vjerojatno biti nešto manjeg opsega, ali će rješavati svakodnevne probleme s kojima će se susretati poduzetnici.  Naš Klub ovaj paket mjera smatra pozitivnim i dobit će našu potporu i nadamo se da će Vlada prepoznavati i brojne manje probleme koji se mogu pojaviti u sezoni u poljoprivredi kako bi preživjeli jer njima je sada sezona, apelirao je Panenić.

„Nadam se da nam agregatna potrošnja neće biti ugrožena zbog mjera rezanja. Sada  treba upumpavati novac u sustav i održavati ga i ne raditi prevelike rezove, pogotovo one koje daju ljudima dohodak“, poručio je.

Saborski klubovi nisu u četvrtak sporili niti da treba potvrditi ugovore između hrvatske i vlade Sjedinjenih Država o uzajamnoj pravnoj pomoći i o izručenju, no Most propituje je li baš sad pravo vrijeme za to, odnosno ne bi li u fokusu Sabora trebale biti teme vezane za koronavirus. Snažnu potporu potvrđivanju ugovora dao je HDZ.

Bilo je krajnje vrijeme da se dokument (o izručenju) donese, zvuči nevjerojatno da se do sada djelovalo po dokumentu iz 1901. godine koji nije pokrivao moderna kaznena djela niti je bio usklađen sa suvremenom pravnom stečevinom, naglasila je Irena Petrijevčanin Vuksanović. Predloženim ugovorom regulirana su sva bitna pitanja, hrvatski državljani su potpuno zaštićeni od izručivanja, nema ni traga kontroverze u ovim dokumentima, kazala je zastupnica.  

I SDP smatra da dva ugovore treba potvrditi, a Peđa Grbin naglašava da pravna pomoć neće funkcionirati ako pravosudni sustav u Hrvatskoj ne funkcionira. Moramo čim prije poduzeti mjere za redovno funkcioniranje pravosudnog aparata, naglasio je, apelirajući na Ministarstvo pravosuđa da čim prije izradi zakon koji će regulirati sudske rokove i način rada sudova u doba korone.

Popravit će se investicijska klima

Vesna Pusić (Glas) kaže da se ni s jednim od dva ugovora neće dogoditi "dramatične" promjene, no napominje da se njihovom ratifikacijom popravlja "neka vrsta investicijske klime" kako za američke tvrtke u Hrvatskoj, tako i obrnuto, jer se standardizira pravna regulativa.

Što se tiče sporazuma iz 1901., ne treba ga omalovažavati, jer je ekvivalent takvog sporazuma bio temelj za izručenje notornog kapetana Dragana, naglasila je Pusić.

Sjedinjene Države naš su prirodni saveznik, kaže Hrvoje Zekanović (Suverenisti) koji također pozdravlja ratifikaciju, ali i upozorava s čim bi se Hrvatska "sutra" mogla susresti i na što treba biti spremna.  

Imamo aferu Wikileaks i Juliana Assangea, imamo primjer Turske i Fetulaha Gulena, dogode li nam se "Assange ili Gulen", nemamo što razmišljati, takve ćemo ljude morati izručiti našem savezniku, a isto će on nama napraviti, izručit će nam kapetane Dragane i slične, kazao je Zekanović.

Pregovori dugi 11 godina

Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Josip Salapić naglasio je da se o dva ugovora pregovaralo 11 godina, pregovarale su različite vlade i ministri, pregovori su završeni u studenom 2019., ugovori potpisani u prosincu.

Tako se dugo pregovaralo jer se radi o dva potpuno drugačija pravna sustava, instituti koje imaju Amerikanci, hrvatski sustav ne poznaje, odgovorio je Marinu Škiboli (NLM). Vodili smo brigu da posebno zaštitimo hrvatske državljane od izručenja koja nisu potrebna, a radi se o postupcima koje Hrvatska može provesti u svom pravosudnom sustavu, rekao je Salapić.

Zastupnicima je odgovorio i kako hrvatsko pravosuđe funkcionira i u ovim teškim vremenima, te kako ni jedan građanin neće biti oštećen zbog krize izazvane koronavirusom.

VIDEO Cijene nekretnina u Zagrebu pale su i do 20 posto. Evo što kažu stručnjaci

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije