Odluka pape Franje da Greg (Gregory Joseph) Burke bude novi ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice mnoge je nagnala da zaključe kako je Opusu Dei ponovno puhnuo vjetar u leđa u najvišim crkvenim institucijama. Greg Burke je, naime, numerarij Opusa Dei.
– Burke ima dugogodišnje iskustvo u američkim medijima i sigurno dobro poznaje medijsko okruženje u Vatikanu i šire. Rekao bih da angloamerička kultura ima veliki senzibilitet za rad medija i to je papa Franjo sigurno prepoznao. Meni je osobno drago za njega, jer smo odrasli u istoj saveznoj državi Missouri – rekao nam je dr. Stjepo Bartulica, savjetnik hrvatskog premijera, sam također član Opusa Dei, dodajući kako u Burkeovu imenovanju nema ničega spornoga jer je sv. Ivan Pavao II. također imao glasnogovornika iz Opusa Dei, Joaquina Navarro-Vallsa, pa je i papa Franjo nastavio s tom praksom.
– Riječ je o angažiranim profesionalcima koji dobro rade svoj posao – kaže Bartulica, objašnjavajući kako Opus Dei nudi duhovno vodstvo i pomaže ljudima da se posvećuju u svakodnevnom radu.
– Ovdje nema nikakva misterija, nego je riječ o dobroj formaciji laika kako bi mogli živjeti svoj kršćanski poziv usred svijeta. Opus Dei daje članovima slobodu da sami izaberu gdje i kako će se angažirati. Velika većina radi u profesijama daleko od očiju javnosti – kaže Bartulica.
Opasnosti klerikalizma
Burke je rođen 1959. godine u Saint Louisu (SAD) u obitelji praktičnih vjernika, a po završetku jedne od visokih škola svoga rodnog grada koje vode isusovci, diplomirao je 1983. godine komparativnu književnost na Sveučilištu Columbia u New Yorku, a kasnije je specijalizirao novinarstvo. Tih godina ulazi kao član numerarij u Opus Dei.
Radio je za United Press International u Chicagu, za Reuters i tjednik Metropolitan, a zatim je poslan u Rim za dopisnika tjednika National Catholic Register. Godine 1990. počinje surađivati s tjednikom Time i bio je stalni dopisnik tog tjednika kada je, 1994., sv. Ivan Pavao II. proglašen osobom godine. 2001. počeo je raditi za televiziju kao dopisnik u Rimu za Fox News. Godine 2012. pozvan je u Državno tajništvo, Odsjek za opće poslove, kao savjetnik za komunikacije. Od 21. prosinca 2015. zamjenik je ravnatelja Tiskovnoga ureda Svete Stolice. Govori engleski, talijanski, španjolski i francuski jezik.
Na pitanje trebaju li laici preuzimati značajnija mjesta u strukturi Crkve, Bartulica kaže kako tu nema “jednoznačnog odgovora”.
– Papa Franjo često upozorava na opasnosti klerikalnog mentaliteta. Za neka mjesta sigurno ima prednosti da bude laik, ali ovisi o okolnostima. Crkva mora inzistirati na izvrsnosti prije svega, jer teško će evangelizirati svijet ako nema kompetentnih i uvjerljivih ljudi na važnim mjestima – kaže Bartulica.
“Opusovcima” su u Crkvi često pomalo zavidni jer se drži da su posebni miljenici papa. Doduše, otkako je 2. listopada 1928. Josemaría Escrivá de Balaguer utemeljio Opus Dei, trebalo je čekati sve do 24. veljače 1947. da Opus Dei dobije prvo papinsko odobrenje. Tri godine kasnije, papa Pio XII. dodjeljuje definitivno odobrenje Opusu Dei, a ono omogućava da oženjeni budu primljeni u Opus i da se svjetovni kler upiše u Svećeničko društvo Svetog Križa. No, ključan je datum 28. studenoga 1982. kada papa Ivan Pavao II. uspostavlja Opus Dei kao osobnu Prelaturu i prelatom imenuje Álvara del Portilla. Deset godina kasnije, osnivača Josemaríju Escriváa, na Trgu svetog Petra u Rimu, proglašava blaženim, a 6. listopada 2002. i svecem Katoličke crkve.
Javnost uvijek najviše zanima tko su članovi Opusa Dei, a oni kažu kako nema različitih kategorija pripadništva, već samo jedinstveni i isti oblik Božjeg poziva kojim svi pripadnici jesu i osjećaju se u jednakom stupnju pripadnici i dijelovi Božjeg naroda te da postoje samo različiti načini življenja jednog istog kršćanskog poziva prema osobnim okolnostima svakog pojedinca: samci ili osobe u braku, zdravi ili bolesni itd.
Većinom u braku
– Većina vjernika u Opusu Dei su vjernici supernumerariji. Riječ je uglavnom o oženjenim muškarcima ili udanim ženama, za koje posvećenje obiteljskih potreba čini najvažniji dio njihova kršćanskog života. Supernumerariji predstavljaju sada otprilike oko 70 posto svih vjernika u Opusu Dei. Ostali vjernici Prelature su muškarci i žene koji se obvezuju živjeti celibat radi apostolskog djelovanja. Jedni žive u svojim obiteljima ili drugdje ako im iz profesionalnih razloga to više odgovara i to su pridruženi Prelature. Drugi su oni kojima okolnosti dopuštaju da u potpunosti budu na raspolaganju i preuzmu apostolske obveze i sudjeluju u dušobrižništvu ostalih vjernika Prelature i to su numerariji, koji obično žive u centrima Opusa Dei – kažu u Opusu Dei.
Drži se da je danas u Opusu Dei više od 90.000 osoba, od toga 2015 su svećenici, a od ukupnog broja vjernika oko polovina su žene, a polovina muškarci. Djeluju u 68 zemalja, najviše ih je u Europi (50.000), Americi (30.000), Aziji i Oceaniji (5000) te Africi (2000).
>>O Stepincu će Katolička crkva i SPC raspravljati bez uplitanja Vatikana
hahahahah kakvi poznavatelji djela, ma krasno, pa Opus Dei ne bi mogao djelovati da nema dozvolu pape, a vi tu sad kao: papa pokazuje blagonaklonost...