Učenici osnovnih i srednjih škola diljem Hrvatske ove su školske godine značajno reducirali – markiranje!
Markiranje prepolovljeno
Broj neopravdanih sati u odnosu na godinu prije gotovo je prepolovljen – tako su osnovnoškolci Hrvatske ove godine imali 183.670 neopravdanih sati, dok su lani, na kraju školske godine, hrvatski osnovnoškolci imali 245.567 neopravdanih izostanaka.
Slika je bolja i među srednjoškolcima – svi hrvatski srednjoškolci ukupno su krajem ove školske godine imali 389.043 neopravdana sata, dok su samo godinu prije bilježili 222.949 neopravdanih sati više, odnosno ukupno 611.993 neopravdana sata.
Riječ je o statistici Ministarstva obrazovanja, temeljenoj na trenutačno upisanim i unesenim izostancima učenika, a slika se do obrade konačnih izostanaka može neznatno promijeniti.
No ono što se neće i već drugu godinu zaredom ne mijenja, jest poredak županija koje bilježe najviše učenika s neopravdanim školskim satima.
Tako su na listi osnovnoškolaca s najviše neopravdanih sati, osnovnoškolci Međimurske županije koji su ove godine skupili 35.951 neopravdani sat.
I lani su ti isti osnovnoškolci markiranjem s nastave zauzeli prvo mjesto, no ove godine na listu ukupnih izostanaka upisali su 10.125 neopravdanih manje nego godinu prije.
Iza Međimuraca, kao i godinu prije, pa i ove školske godine, osnovnoškolci su s područja Grada Zagreba – oni su ovu godinu završili s 30.055 neopravdanih sati, a slijede ih osnovnoškolci Osječko-baranjske i učenici Primorsko-goranske županije.
Prema opravdanim izostancima među osnovnoškolcima prvo mjesto zauzimaju mladi Zagrepčani – koji su ukupno tijekom ove školske godine zabilježili više od tri milijuna izostanaka koje su im u školama opravdali roditelji. Uz njih učenici s najviše opravdanih izostanaka su učenici Splitsko-dalmatinske i na trećem mjestu učenici Zagrebačke županije.
Promatrano po pojedinačnim školskim ustanovama ove školske godine, a prema podacima Ministarstva obrazovanja, najviše ukupnih izostanaka imaju učenici Osnovne škole Smiljevac, kojoj pripadaju i dvije područne škole – Područna škola Murvica i Područna škola Briševo.
Njihovi su učenici u ovoj školskoj godini skupili 58.957 izostanaka, a spomenuta škola broji ukupno 1040 učenika – što znači da je svaki od učenika skupio 56,68 izostanaka.
– Mi smo trinaesta najveća škola u državi, i imamo mnogo učenika. Većina njih su sportaši, imamo učenike koji su u rangu reprezentativaca, učenike koji idu na brojna natjecanja i sve su to razlozi zbog kojih bilježimo izostanke. Nažalost, suočeni smo i s činjenicom da imamo nekoliko odličnih učenika koji su zbog ozbiljnih zdravstvenih poteškoća na duljem bolovanju – kazali su za Večernji list iz spomenute škole.
Srednjoškolci manje markirali
Lani je takvu poziciju – osnovne škole s najviše izostanaka – držala Osnovna škola Šimuna Kožičića Benje koja je također sa svoja dva područna objekta skupila 2017./2018. školske godine ukupno 68.748 izostanaka.
Promatramo li samo broj neopravdanih sati, najmanje markiraju osnovnoškolci Požeško-slavonske i Dubrovačko-neretvanske županije.
Što se pak srednjoškolaca tiče, najviše neopravdanih skupili su učenici Grada Zagreba – markirali su čak 84.576 školskih sati, što je opet manje nego godinu prije kada su upisali 137.545 neopravdanih sati. Drugo mjesto s 62.622 neopravdana drže srednjoškolci Splitsko-dalmatinske županije, a slijede ih srednjoškolci Osječko-baranjske županije.
Najmanje su pak markirali srednjoškolci Ličko-senjske, Požeško-slavonske, Međimurske. Koprivničko-križevačke i Virovitičko-podravske županije.
Iza omjera broja opravdanih i neopravdanih izostanaka stoje pravilnici koje je donijelo naše predrago ministarstvo :-(. Tako, na primjer, roditelj može ispričati bilo kakav izostanak, kao npr. "bolio me trbuh, nisam mogao u školu" - v. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_125.html. Prvih godina nakon donošenja tih izmjena i dopuna roditelji nisu znali za njih jer MZO nije objavio pročišćeni tekst tog pravilnika, pa učitelji djeci i roditeljima na početku godine masovno čitaju verziju iz 2015., koja nije bila toliko blaga i koja je je za sindrom "bolio me trbuh" davala posao školskim liječnicima.