Već dva mjeseca tražimo 100 radnika, bezuspješno. Plaća je oko 3000 kuna neto, a može se zaraditi i više, ovisno o satnici. Oni koji su nezaposleni očito računaju da im je tako bolje nego da rade, a sigurno je da imaju od čega živjeti.
Možda im država daje naknade koje su im dovoljne i zbog čega ne žele prihvatiti posao – kaže Neven Badurina, vlasnik Ostree, tvornice za preradu inćuna u Stankovcima. Pronaći dodatne radnike Ostrei je još “uvijek nemoguća misija”. Vlasnik N. Badurina kaže kako su prije točno mjesec dana tražili stotinjak radnica i na šibenskom Zavodu za zapošljavanje, no na posao ih se iz toga grada unatoč velikoj nezaposlenosti javilo samo nekoliko.
Ne žele raditi
Unatoč poznatoj informaciji o traženju radne snage, ni Zadrani se “nisu baš pretrgli za poslom u Stankovcima”, pa u toj tvornici među 300 radnika ima najviše Stankovčana, Benkovčana i Kninjana. Stoga Badurina kaže kako će radnike potražiti i izvan granica šibenskog i zadarskog područja.
I dok neki poslodavci uzaludno tragaju za radnom snagom, u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje gomilaju se nezaposleni, kojih je u ovom trenutku u državi 256.269. Posebno dugo na burzi čekaju radnici sa zanimanjima koja polagano izumiru i koja bi bilo najbolje zamijeniti prekvalifikacijom. Prema rezultatima kontrole HZZ-a 70 posto osoba zaposlilo se u razdoblju od šest mjeseci nakon završetka programa obrazovanja.
Nevjerojatnih 100 mjeseci, odnosno osam godina i četiri mjeseca na posao u HZZ-u čeka rukovatelj kožarsko-krznenim strojevima.
Učitelju odmah mjesto
Nije to jedino zanimanje zbog kojeg se posao čeka godinama, jer za njim polagano kaskaju i tehničar predenja (8,2 godina), rukovatelj punjenja boca i tkalac, sastavljač telekomunikacijske opreme, kovinotokar, majstor, pomoćni galvanizer, poslužitelj alatnog stroja, pomoćni elektronamatač te obrađivač tekstila koji na posao čeka “najkraće” – sedam godina i tri mjeseca.
Posao će odmah dobiti razredni učitelj koji se na burzi rada zadržava samo mjesec i pol, a slijede ga tehničar-grafički urednik, monter cjevovoda, stjuardesa, barmen, pratitelj, direktor male trgovine i diplomirani građevinski inženjer, turistički informator...
– Sa svima koji dođu na burzu radimo profesionalni plan i gledamo jesu li potrebne pripreme ili mogu odmah na tržište rada. U svakom slučaju, svakome u skladu s njegovim željama i mogućnostima predlažemo dva-tri zanimanja koja bi mogli raditi – kaže Kristina Alerić, rukovoditeljica Odjela posredovanja i mjera aktivne politike zapošljavanja u HZZ-u.
Dodaje kako je bitno da se tražitelji posla ne ograničavaju pri zapošljavanju u samo jednom zanimanju.
Na obrazovanju 6194 osobe
Programi prekvalifikacije složeni su i dugotrajni te prema propisima nije moguće uključiti osobe niže razine obrazovanja, nego samo nezaposlene koji imaju završena trogodišnja zanimanja. Stoga, zbog uvjeta upisa i trajanja programa obrazovanja, s obzirom na potražnju tržišta rada, češće se koriste programi stručnog osposobljavanja i programi stručnog usavršavanja. Od 2006. do 2008. u prekvalifikacije su uključene 6194 osobe iz evidencije nezaposlenih. Najčešće za zanimanja u građevinarstvu, knjigovodstvu i ugostiteljstvu.
