Fakultet hrvatskih studija u znak snažne potpore studentima, nastavnicima, znanstvenicima, alumnima, službenicima i namještenicima ukrajinskog sustava znanosti i visokog obrazovanja izrazio je spremnost prihvatiti 111 ukrajinskih studenata na svoje studijske programe, odlučilo je Fakultetsko vijeće na prijedlog dekana izv. prof. dr. sc. Ive Džinića. Ukrajinski studenti mogu se uključiti u studiranje na srodnim studijskim programima uz intenzivno učenje hrvatskog jezika. Nastavnici su spremni na dodatan rad sa studentima iz Ukrajine, koje se oslobađa plaćanja školarine, a Fakultet će u slobodnim terminima staviti svoje predavaonice na raspolaganje ukrajinskoj akademskoj zajednici u izbjeglištvu. Predloženo je Hrvatskom saboru, Vladi, Ministarstvu financija, MUP-u, Ministarstvu znanosti i obrazovanja, zagrebačkom Sveučilištu i Sveučilišnom računskom centru omogućavanje statusa gostujućih nastavnika izbjeglim nastavnicima iz Ukrajine, a studentima pravo na oslobođenje od školarine i subvencioniranu prehranu i prijevoz.
Hrvatski studiji potiču članove fakultetske zajednice na djelatnu pomoć ukrajinskim izbjeglicama, te na vršnjačku potporu u Sveučilišnom kampusu Borongaj i u Zagrebu, te pozivaju i na uključivanje u lanac pomoći karitativnomu i humanitarnomu djelovanju novčanim i drugim prilozima.
Naravno, upućen je i apel za prestankom ratnih djelovanja Ruske federacije protiv ukrajinskog pučanstva, infrastrukture, gospodarstva i uspostavu mira.
Fakultet hrvatskih studija ističe da im je i temeljem Limske deklaracije obveza biti solidaran s ukrajinskim narodom i zajednicom, a dodatno su motivirani zbog dugogodišnje znanstvene suradnje s Kijivskim nacionalnim sveučilištem Tarasa Ševčenka i Lavovskim nacionalnim sveučilištem Ivana Franka. Fakultet je objavio i "smjernice za pisanje ukrajinskih imena", a koje su usvojene na prijedlog pročelnice Odjela za kroatologiju.
U "izjavi o ukrajinskoj drami" Fakultetskog vijeća između ostalog se navodi: "Vojni pohod na ukrajinski teritorij i razarajuće slike ukrajinske sadašnjosti zabrinjavaju svakoga racionalnoga i vraćaju nas u olovna vremena prošlih agresija i vojnih djelovanja. Malo tu pomaže uvježbana političko-diplomatska retorika kad su stradavanja običnih ljudi izvan političkoga elitizma i pogotovo djece ukrajinska stvarnost naših dana. Milijuni su morali napustiti svoj dugo građeni životni sklad i otići u nepoznato, prolazeći životne tragedije za koje ratni pohod nema razumijevanja. Vraćaju nam se slike s početka devedesetih prošloga stoljeća i osjećaja ostavljenosti kad su razarana hrvatska sela i gradovi i kad su idealizam i dostojanstvo ostali jedina snaga nasuprot. Razumijemo zato ukrajinsku stvarnost i želimo im ublažiti tragediju odlazaka i napuštanja svojih ulica, trgova i cvjetnih livada. Želimo ih pozvati na studij, na učenje hrvatskoga jezika, na način života u slobodi i pokazati im brigu kakvu su prema nama imali drugi u devedesetima. Nije to zamjena načina života niti je ona ikad moguća, nego samo prijateljski odnos kakav zaslužuju svi koji su morali napustiti svoj".
Pogledajte i video: Posljednji europski diplomat napustio Mariupolj: 'Ono što sam vidio, nadam se da više nitko neće vidjeti'
