17.02.2015. u 12:00

Društvo mora pronaći institucionalni model novog početka za dužnike

Nakon više od deset godina najava i iščekivanja Hrvatska bi mogla dobiti zakon o osobnom bankrotu. Za više od 320.000 građana kojima su svi računi u svim bankama blokirani to je neosporno dobra vijest. Naime, život u blokadi, prema važećoj hrvatskoj regulativi, vrlo se lako u praksi može pretvoriti u cjeloživotno dužničko ropstvo.

Zamislite osobu koja je 2007. ili 2008. na vrhuncu nekretninskog balona kupila stan u Zagrebu kreditom u švicarskim francima. U međuvremenu je na temelju rasta tečaja i kamatnih stopa na švicarce otplatna rata otišla u nebo, dok je pak vrijednost nekretnine znatno pala. Unatoč višegodišnjem plaćanju višestruko većih rata, kunska vrijednost glavnice kredita veća je nego što je bila kada je kredit podignut, ali i znatno veća od vrijednosti stana. Korisnik kredita gubi posao ili iz nekog drugog razloga više nije u stanju otplaćivati visoke rate, ovrhom ostaje bez stana, stan se na dražbi prodaje – vjerojatno uz dodatni popust – a dužnika se i dalje tereti za razliku između vrijednosti kredita i prodane cijene stana na dražbi. Taj iznos može iznositi i desetke tisuća eura, raste na temelju zatezne stope, dužnik živi u blokadi, a dug ga teoretski prati do kraja života. Takvi su ljudi, utoliko, trajno isključeni iz ekonomskog života te pogurnuti prema sivoj ekonomiji i ilegalnim izvorima financiranja.

Država, dakako, takav scenarij ne smije dopustiti i zato je prava šteta da institut osobnog bankrota nije uveden već prije. Svako društvo mora stvoriti institucionalni modus prema kojem će se dužnicima omogućiti novi početak nakon što ostanu bez imovine. Prema nacrtu hrvatskog prijedloga zakona, eventualni otpis dugova vršio bi se nakon pet godina postupka i prodaje cjelokupne imovine dužnika. U načelu to je uravnotežen prijedlog iako je za očekivati da će biti razočaranih. Dapače, velikom broju građana koji trenutačno sa zebnjom čekaju deložaciju iz svojih domova osobni bankrot ne donosi spas, nego isključivo olakšanje da će se nakon gubitka nekretnine moći riješiti duga. To nije idealno rješenje, no u ovako kompleksnim problemima idealnih rješenja i nema.

>> Onima koji nemaju nekretninu brisat će se dugovi ako ih ne mogu vratiti

Komentara 4

JT
j.togo
13:04 17.02.2015.

Hrvatsak navodno želi biti dio Europe. Veliki dio Europe ima instituciju osobnog bankrota 50+ godina. To svjedoči koliko je Hrvatska nazadna i koliko je podčinjena "prijateljima" iz Europe (bankama i korporacijama) koji to obilno iskorištavaju. Hrvatska je samo EU/US pudlicalica i slobodna je samo na papiru (da li i napapiru?...sumnjam i u to). Prvi susjed Mađarska vam je dobar primjer kako se osloboditi gazdi sa zapada/robovlasnika.

TH
than
13:16 17.02.2015.

Treba se vise pisati i govoriti o ovome. Narod misli kako je to neki sveti gral, a zapravo je jako daleko od toga. Ostajes bez svega, primanjima ti upravlja upravitelj koji ti ostavlja minimum minimuma za zivot i tako 5 godina, ako se ne varam tako pise u prijedlogu Zakona. Onda kada stanes na noge, obrisu ti dugove, lakse spavas, a onda shvatis da si na crnim listama privatnih poduzeca gdje drzava nista ne moze. Ali, ajde. Neka vrsta spasa je. Znas da je sve proslo, da je gotovo i jedino ti ostaje razmisljati kako naprijed. Zato pamet u glavu...

Avatar airbizz
airbizz
15:24 17.02.2015.

minusi u banci,divlje kreditne zadruge i potplaćeni radnici su proizvod bolesnog sustava,a osobni bankrot je privremena mjera.treba se liječiti od bolesti,a ne tretirati simptome.vidljivo je(onome tko želi vidjeti) da društvo polako tone ovih zadnjih 20 godina.mantra-moramo se prilagoditi da bi bili konkurentni prolazi još samo kod korisnika nepotizma i uhljebljavanja te starije populacije koja zna samo ono što tv i novine(privatni kapital) iznesu kao vijest.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije