Glavna turistička sezona u Hrvatskoj je gotova, no kako turista ima i žele doći unatoč pooštravanju režima u nekim zemljama, mogla bi potrajati i posezona, a sukladno popunjenosti i rezervacijama i objekti će biti otvoreni, iako moguće kraće nego se planiralo zbog mjera s nekih tržišta, poručuje direktor HUT-a Veljko Ostojić.
Komentirajući u razgovoru za Hinu ostvarenja u hrvatskom turizmu ove godine, posebice u hotelima i kampovima tvrtki članica Hrvatske udruge turizma (HUT) koje su među najvećima i vodećima u Hrvatskoj, Ostojić naglašava da je temelj uspjeha ove sezone sigurnost te da je Hrvatska u ljetnoj špici sezone pobjednica Mediterana.
"Na to možemo svi zajedno biti ponosni, imali smo početkom glavne turističke sezone kvalitetnu epidemiološku situaciju, zahvaljujući velikom naporu epidemiologa, sustava stožera i Vlade, i bilježili smo izniman interes turista. No, sada smo se s pogoršanjem epidemiološke situacije našli u problemima oko nastavka sezone", ocjenjuje Ostojić, dodajući da su u turizmu svi upozoravali da se zbog nekoliko klubova i svadbi ne smije dovesti u pitanje cijela sezona, ali se upravo to na kraju i dogodilo.
Ipak, i sada, nakon što su neke zemlje Hrvatsku stavile na crvene liste, Ostojić poručuje da ne treba odustati od ostatka sezone, jer turizam čini oko 20 posto domaćeg BDP-a i "odustajanje od turističkih prihoda u rujnu pa i listopadu ne bi bilo odgovorno, niti od nas u turizmu, niti od bilo koga u Hrvatskoj".
Uz epidemiološka poboljšanja i posezona može potrajati
S te strane, ističe i da je "većina zemalja koja je pooštrila režime putovanja za svoje građane u Hrvatsku jasno iskomunicirala brojke na koje se moramo vratiti kako bi nas vratili u kategoriju sigurnih zemalja, bez ograničenja. To isto treba gledati kao rezultat kontinuiranog rada naših institucija, jer kada su stvari jasne i transparentne onda vi znate što treba raditi".
GALERIJA Plaža u Okrugu Gornjem prije samo nekoliko dana bila je puna turista
To sve znači da će do kraja kolovoza, rujan i ukupno buduće razdoblje, kao i dosadašnju turističku sezonu, odrediti epidemiološko stanje u zemlji te pojedinim županijama odnosno regijama.
"Ako u slijedećih desetak dana uspijemo značajnije poboljšati epidemiološko stanje te se kao posljedica toga promijene i režimi putovanja iz pojedinih zemalja, možemo očekivati da će pojedini hoteli i kampovi raditi do konca listopada, moguće po jedan u destinaciji biti otvoren i cijele godine", kaže Ostojić, napominjući da hotelijeri nemaju očekivanja od kongresne posezone za što će trebati pričekati bolja vremena.
Smatra i da su HZJZ, nacionalni i lokalni stožeri uložili mnogo truda od samog početka epidemije i HUT je sa svima dobro surađivao, kao i da se uvijek može napraviti više, posebno u komunikaciji. No, umjesto kritika ispravnijim putem drži tražiti rješenja.
HUT je tako zbog povećanja transparentnosti te pokazivanja da epidemiološka situacija nije jednaka u svim dijelovima zemlje ljetos pokrenuo web stranicu Covid-19 regionalni tracker svakodnevno ažurirajući podatke iz stožera, koju je pogledalo oko 350 tisuća ljudi, i vjeruje da je dio i zbog tih informacija na kraju odlučio doći u Hrvatsku.
Izdali su i 12 tjednih newslettera s najznačajnijim turističkim informacijama kojeg su slali na više od tisuću adresa i svakodnevno komunicirali, iako to nije osnovna svrha postojanja HUT-a, s domaćim i stranim medijima, touroperatorima, pojedincima isključivo s ciljem da sezona u Hrvatskoj bude što bolja.
Visoka popunjenost kampova i hotela, ali prihodi niži
Za popunjenost objekata u samoj špici sezone otkriva da je bila najbolja u kampovima, više od 80 posto, dok su hoteli imali iskorištenost više od 70 posto, pri čemu su u tim kategorijama smještaja najbolju popunjenost bilježili veliki objekti, i kampovi i hoteli iznad 50 kreveta, s time da se, kako ističe, jasno pokazuje da popunjenost raste s brojem zvjezdica odnosno kvalitetom.
Najbolje su radile hotelske kuće na sjevernom Jadranu, što je bilo i očekivano s obzirom da je ovo godina auto gostiju, jer su u ovoj situaciji svi željeli izbjeći rizike zajedničkog prijevoza, dalekih destinacija, eventualne iznenadne repatrijacije i slično.
Potrebna pomoć države i 'brze' mjere do kraja kolovoza, i zbog radnika
Ipak, financijski će rezultati, kaže Ostojić, biti niži od fizičkih, što je također očekivano, a ostvareni prihodi definitivno neće biti dostatni za 'prezimljavanje' te će trebati pomoć države kao što je to bilo od ožujka pa do kolovoza.
"Očekujemo brzo definiranje mjera. HUT je dao svoje prijedloge resornom ministarstvu te najkasnije do konca kolovoza očekujemo odgovore. U protivnom će se početi s procesima zbrinjavanja viška radnika", otkriva Ostojić, napominjući i da su zadovoljni prvim porukama koje je poslala nova ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, ali i ukupnim zalaganjem za turizam premijera i Vlade.
Čini se, kaže, da u Vladi postoji razumijevanje da turizmu treba set kratkoročnih mjera za zadržavanje likvidnosti i radnih mjesta, a potom i set dugoročnih mjera za jačanje konkurentnosti i otpornosti čitavog sektora, za što također uskoro očekuju konkretne mjere.
"Sigurno je da će nam svima pomoći EU Recovery fond i nova financijska omotnica za koju se moramo spremiti konkretnim programima i projektima. Razgovori oko toga su pokrenuti i čini mi se da smo na dobrom putu. Pred nama je i nova strategija razvoja turizma i tu očekujemo aktivno uključivanje sektora i donošenje ambicioznih, ali i pragmatičnih i provedivih rezultata, jer još jedna strategija koja će ostati mrtvo slovo na papiru nikome ne treba", smatra Ostojić.
Za uspjeh i dalje ključni prepoznatljivost, kvaliteta i održivost, ali tu ima još puno posla
Iako je turizam u ovim okolnostima i globalno na prekretnici i čini se da će koronavirus zauvijek izmijeniti neki od ustaljenih načina rada u turizmu pa i očekivanja turista, Ostojić ključnim za uspjeh i dalje drži prepoznatljivost, kvalitetu i održivost.
"Tu se moramo fokusirati, jer na tim 'stupovima' moramo pojačati ukupnu konkurentnost hrvatskog turizma i puno je posla pred nama", poručio je. Smatra da za to, osim nove strategije turizma, treba riješiti i niz fiskalnih pitanja - PDV dovesti do razine mediteranske konkurencije, što je bitno i za investicije, povećati broj hotela uz poticajne mjere, ali i unaprijediti prostorno planiranje, smanjiti birokraciju, doraditi zakon o strancima i pitanje stalnog sezonca te urediti sustav turističkih zajednica s jačom kontrolom trošenja sredstava.
Treba, dodaje, nastaviti i s provedbom Zakona o turističkom zemljištu i donijeti uredbu koja će regulirati pitanje cijene zakupa.
"U sektoru očekujemo i oslobođenje plaćanja naknade za turističko zemljište za ovu i sljedeću godinu zbog bitnog smanjenja prihoda", zaključuje Ostojić.
