Znanstvenici New York Universitya otkrili su mehanizam kojim se bakterije štite od antibiotika, postajući otporne na njih. Riječ je o iznimno značajnom otkriću jer antibiotici sve uvjerljivije gube rat protiv bakterija te se već govori i o (zabrinjavajućem) kraju ere antibiotika.
Pomaci do kraja godine
Prema najnovijim rezultatima newyorškog tima, objavljenim u magazinu Science, bakterije posjeduju enzim odgovoran za stvaranje dušikova oksida koji se aktivira u prisutnosti antibiotika i štiti bakteriju neutralizirajući za nju toksične učinke antibiotika.
Uspije li stručnjacima razviti lijekove koji će blokirati bakterijski enzim odgovoran za stvaranje dušikova oksida, bakterije će biti puno osjetljivije i teže će se odupirati antibiotiku. Dušikovim oksidom bakterije se, inače, štite od mikroorganizama koji u njihovu okolišu proizvode i izlučuju antibiotike, slične onima koji se u medicini koriste protiv infekcija.
– Do 1987. mislilo se da je dušikov oksid otrovan plin koji onečišćuje zrak. A onda se otkrilo (i to je otkriće dobilo Nobelovu nagradu) da ima važnu ulogu u regulaciji, primjerice, krvnog tlaka i zgrušavanja krvi – kaže Dražen Kovačić, savjetnik za antibiotike u Plivi, otkrivajući da newyorška istraživanja traju te da bi nove spoznaje mogle stići do kraja godine. Dr. sc. Arijana Tambić Andrašević iz zagrebačke Infektivne klinike “Fran Mihaljević”, znanstvenica koja se bavi rezistencijom bakterija, slaže se da je riječ o iznimnom otkriću.
– Potrebno je oko dvadeset godina da se razvije nova generacija antibiotika. Primjerice, Pliva je stvorila sumamed, ali tu nije riječ o antibiotiku koji djeluje na nov način nego inačici već poznatih molekula – objašnjava A. Tambić Andrašević. Posljednji put nova generacija antibiotika (oksazolidinoni) nastala je početkom 2000. g., a prije toga kinoloni osamdesetih godina prošlog stoljeća.
– Na vidiku nema antibiotika s novim načinom djelovanja. Stigli smo do zida. Rijetko, ali ima bakterija za koje više nemamo rješenje – ističe ova stručnjakinja, dodajući da to nije slučaj s bakterijom MRSA, za koju još postoje dva dosta uspješna antibiotika.
Arijana Tambić Andrašević ipak upozorava da će proći vjerojatno i 15 godina prije nego što otkriće mehanizma kako se bakterije štite od antibiotika doživi primjenu. Znanstvenica ističe i da farmaceutska industrija gubi zanimanje za razvoj novih antibiotika jer od tisuća antibiotika u pretkliničkim ispitivanjima ispadne samo jedan upotrebljiv. Primjerice, više im se isplati uložiti u lijek protiv visokog tlaka koji će potom godinama trajati na tržištu.
Manje toksične doze
O značenju otkrića ne dvoji ni Kovačić iz Plive, ne samo zato što je za farmaceutsku industriju sve teže i sve skuplje pronalaženje novih antibiotika nego i zato što će takvo otkriće omogućiti poboljšanje postojećih antibiotika. Uklanjanje dušikova oksida u bakteriji omogućuje antibioticima da djeluju s nižim, manje toksičnim dozama.
– Ovo će otkriće lijekovima vratiti izvornu djelotvornost – kaže Dražen Kovačić.
Science donosi značajno otkriće znanstvenika s newyorškog sveučilišta
Otkrili enzim kojim bakterije postaju otporne na antibiotik
Znanstvenici pronašli prečac i više neće morati pronalaziti nove antibiotike nego će se moći posvetiti usavršavanju postojećih
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
