BICIKLISTIČKA REPORTAŽA

Otkrili smo božanstvenu dolinu, najljepša odmorišta za bicikliste i pronašli top Leonarda da Vincija

Foto: Dražen Breitenfeld
1/5
02.09.2023.
u 10:30

Biciklističkim "Stazama baštine" povezane su srednjovjekovne utvrde i drevne metropole, ali i vinarije i seoska domaćinstva koja čuvaju tradiciju Ravnih kotara

Da ću vozeći bicikl Lijepom Našom početi brati i puževe, ne bih pomislio ni u snu. Ljetna vrućina i želja da što više vidim i prođem učinili su svoje pa sam zapeo na jednom od brežuljka u Nadinu a da nisam ni krenuo na biciklističko putovanje po Ravnim kotarima. Tražeći nova, posebna i urbana biciklistička odmorišta i "Staze baštine", našao sam se polju vinograda, među drevnim utvrdama, topovima, kanjonima, rječicama i mnogim skrivenim tajnama Ravnih kotara koje su se samo pojavljivale jedna za drugom. Osim ustaljenih predodžbi i očekivanja nešto te samo iznenadi na ruti. Ovdje je to tako na svakom koraku ili kilometru, svejedno. Treba prihvatiti i priznati da svoju zemlju ne poznajemo i otkrivamo dok smo živi. Kod nas i malo više jer tko će to sve obići, vidjeti i doživjeti. Pa i puževi s početka teksta ili vino plavinu, koju ovdje svi piju kao energiju, a ne vino, nešto su neočekivano i ono što drugdje nećete naći. Malo kušam, tek toliko da se osvježim i postanem dio ovog kraja, jer došao sam u Ravne kotare.

– A što vam ovo visi u mrežama? – znatiželjno pitam svog domaćina Vinka Gulaša iz Polače. A pužice su to, idu na travu i vlagu, ostanite kod nas na ručku pa ćete ih i vi jesti za desert. To mi tako, osušimo ih, očistimo i jedemo – kaže Vinko i dodaje: "Morate probati pužice!"

Kaštel Benković u Benkovcu plijeni pozornost. Zidine, kula i utvrda vide se izdaleka. U originalnom i uređenom zdanju nalazi se Zavičajni muzej Benkovac, koji je danas spona prošlosti i sadašnjosti, tradicije i kulture za buduće naraštaje. A i ove danas, među kojom je puno onih koji traže nešto originalno i posebno. Kaštel Benković to nudi svojim impresivnim postavom. Ovdje je sjecište većine te početak ili kraj svih biciklističkih ruta. Ovo je ishodišno mjesto za upoznavanje prošlosti benkovačkog kraja i za polazak na samostalno istraživanje kulturno-povijesne baštine Ravnih kotara. Zaista mjesto na kojem možete nešto vidjeti, odmoriti se i opustiti. Sve će vam biti jasno kada se popnete drvenim stubama na kulu i potrčite po zidinama. Još više iznenađenja i oduševljenje čekaju vas u multimedijalnom dijelu muzeja. Osim fotografija i vizualnih efekata tu je brončani trocijevni top Leonarda da Vincija. To je svjetska senzacija koja je pravi mamac za turiste, a svojedobno je slučajno pronađen. Kroz godine, kaže nam ravnatelj benkovačkog muzeja Marin Ćurković, došli smo do potvrde da je identičan replici i skicama koje se nalaze u Da Vincijevu muzeju. Top je zbog tadašnjih interesa Mletačke Republike baš i dovezen iz Milana u utvrdu Kličevicu, koja je bila važna za tadašnju obranu od Osmanlija. Top je bio na drvenim kolicima, vrlo pokretljiv i sa svojim trocijevnim dijelom bio je vrlo ubojito oružje. Svaki posjetitelj ostane u čudu kad čuje ovu priču, posebno poznavatelji toga vremena, jer u matičnom muzeju ne postoji sačuvani i originalni Da Vincijev top. Kaštel Benković jedna je od točaka koju se posjećuje i obilazi.

VEZANI ČLANCI: 

Biciklistička ruta Benkovac – Nadin – Smilčić i natrag prolazi pokraj impozantne utvrde Kličevice, a staza je duga pedesetak kilometara. U hladu stoljetnih stabala stoji zdanje koje nikoga neće ostaviti ravnodušnim. Utvrda je u poprilično dobrom stanju, a njezinu izgradnju počeli su hrvatski plemići Kurjakovići 1453. kako bi zaštitili granice svojih posjeda u zadarskom zaleđu od Mlečana, koji su početkom 15. stoljeća došli u posjed brojnih dalmatinskih gradova. Kličevica je postala jedan od utvrđenih kaštela koji su čuvali granicu između Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva i Mletačke Republike. Kasnije je kula služila i za obranu od Turaka. Uz kulu je mala postaja za bicikliste s klupama i "self serviceom" koji će im itekako dobro poslužiti.

Ovuda prolazi i poznata biciklijada "Bike&Wine Ravni kotari", koja ide iz Polače uz Kličevicu prema Benkovcu. Nije ni čudo jer Nadinsko polje je raj za prirodna i ekološka vina. Maraština i plavina prevladavaju, no sade se i nove sorte koje daju kvalitetnija vina. Tu su grmoliki čokoti s redovima dugima i po nekoliko kilometara pa kažu da su ovdje najveći vinogradi crnog grožđa u Hrvatskoj. Slobodno se možete provozati cestama između vinograda. Grožđe iz Nadina daje vina s pet zvjezdica. Takva su i odmorišta, koja su se savršeno uklopila u krajobraz jer su postavljena na mjestima i lokacijama koja pružaju savršen pogled. U Nadinu je i velika karta, provizorij sa zaštitom od vjetra, i biciklistički vidikovac s kojeg pogled seže sve do mora. Odmorišne točke opremljene su svime što treba cikloturistima i modernim nomadima. Malo hlada, malo struje s alatom i kompresorom za pumpanje guma te puno klupa i prostora za opuštanje. Svako odmorište, njih osamnaest, ima vidikovac i neku svoju priču.

ravni kotari
Foto: Dražen Breitenfeld

 

Područje Ravnih kotara postalo je tako u sklopu EU projekta "Stazama baštine" originalan proizvod sa šest biciklističkih staza koje su povezale Karinsko more, plantaže vinograda, Dolinu Kličevice, Nadinsko polje, Vransko jezero i mnoge antičke i srednjovjekovne utvrde. Tu je i rimska Asseria, nekada velebni grad koji kao da je probuđen ovom biciklističkom rutom. Kada shvatite kakav je to bio grad, kakve su to građevine, koje su to površine i što se tu zbivalo, ostanete bez teksta. Prvo pitanje koje se nameće biciklistu putniku jest odakle krenuti u obilazak i što prvo razgledati.

VEZANI ČLANCI: 

Nakon što krenete dalje, ponovno se ukazuju vizure Ravnih kotara, kojima kao da nema kraja. Vijugave ceste među vinogradima i poljima najavljuju nove izazove i još jednu dobru rutu i vožnju. Biciklistička odmorišta vesele i svojim bojama, koje se vide i izdaleka. Urbano betonsko odmorište u Vukšiću vidi se desetak kilometara prije. Idealno je za neku dobru fotku ili pogled. Inače, tematske rute poput "Staza baštine" vrlo su popularne ne samo kod nas nego i u Europi. Još kada obuhvate odlično osmišljene, potpuno neotkrivene ili nedovoljno prepoznate lokalitete, imate sjajan proizvod i ponudu poput ove ravnokotarske priče. Najveća vrijednost ruta je što idu potpuno praznim prometnicama te manjim lokalnim putovima kroz sela i zaselke s već spomenutim odličnim lokacijama odmorišta na povijesnim mjestima. Blizina Zadra i Šibenika dodatna su prednost jer njihovi gosti vape za odlaskom biciklom u zaleđe, koje nudi uistinu puno toga. Kod izvora Kožlovac također je jedno zanimljivo biciklističko odmoriste uz cestu. Malo dalje je selo Bulić, gdje se u sklopu projekta uređuje zdenac pokraj kojeg je također odmorišna točka. Iz Bulića je don Petar Nakić, koji je kao svećenik zadužio ovaj kraj i bio svjetski poznat po izradi orgulja.

Mikroregija Bukovica, tik do Ravnih kotara, također je obuhvaćena projektom "Stazama baštine". Nalazi se između Karinskog mora, Obrovca, Benkovca i rijeke Krke. Radi se o području u kojem prevladavaju krševiti proplanci i vapnenačka ravan. Jedna od zahtjevnijih, ali prekrasnih i divljih ruta ona je koja povezuje Karin i sela Popoviće i Brušku. Na obližnjem brdu Kunovac odmorišna je točka, a zatim se ruta preko Parčića i Brguda spušta u Benkovac. Ova biciklistička staza vrlo je zahtjevna, no može se skratiti i prilagoditi mogućnostima vozača, ali ipak je namijenjena prije svega spremnijim rekreativcima. Zbog neobičnog pejzaža koji se ne vidi svaki dan odlična je prilika za uzbudljivu vožnju koja kao da je spojila suživot prirode, lokalnih proizvoda, ljudi koje tu žive i cikloturista.

Željezničko stajalište Raštević i beskrajni plato izgleda kao de ste u Teksasu. Toliko tišine, beskraja i kamena na jednome mjestu. Napuštena i zaboravljena željeznička pruga poslužila je kao koreografija u mnogim filmovima pa i onom o Winnetouu. Most na Kličevici i željeznički odmah do njega izgledaju kao da je vrijeme ovdje stalo, ali pokazuju i da su resursi sačuvani i da cijeli kraj izgleda netaknut. U tom smislu ima i svoju vrijednost, jer mondeni turisti danas baš vole vidjeti krajobraz kojeg u zemaljama iz kojih dolaze više ni nema. Čak i stanu da fotografiraju krave i ovce kada idu s ispaše i prava su turistička atrakcija nakon što okupiraju cestu po kojoj se vozite.

Obilje je tu restorana, konoba, OPG-ova i vinarija. U Ravnim kotarima svakako treba posjetiti vinariju Benkovac i degustirati autohtonu sortu korlat. Kuća dalmatinskog pršuta Roca omiljeno je gospodarstvo i izletište, a poznata je po proizvodnji suhomesnatih proizvoda u kojima možete uživati u obiteljskoj konobi. I kruh se tu peče ispod peke, a svakog gosta Roce primaju s jednakom gostoljubivošću. U obližnjoj zadruzi Maslina i vino kušati se mogu maslinovo ulje i vrhunska vina. Sve je više i smještajnih jedinica, poput kuća za odmor i privatnih iznajmljivača, a tu su i boutique i difuzni hotel Maškovića Han i Ražnjevića dvori. Naime, ova su stoljetna imanja obnovljena i danas svjedoče o načinu života u Ravnim kotarima. Tako da tijekom duljeg boravka svi gosti, pa tako i cikloturisti, mogu bolje razumjeti i osjetiti ova mjesta kao poprišta sukoba carstava i svjetonazora. Uz autohtone proizvode te mediteransku i orijentalnu kuhinju dojmovi o Ravnim kotarima sigurno će biti impresivni. Već i samo da ispričate ove neispričane priče iz kraja u kojem su nomadi već odavno stigli putujući vremenom i prostorom na biciklu. Ravni kotari gotovo su idealna destinacija za realizaciju baš ovog projekta, koji je uključivao izgradnju i opremanje biciklističkih staza jer u ovaj krševiti beskraj, relativno lagan za pedaliranje, savršeno su se uklopila futuristička i urbana mjesta za odmor i opuštanje. Uz odlično kreirane rute te uz isto tako dobar omjer biciklističkih i treking-staza, jednostavnijih i lakših, nešto zahtjevnijih i udaljenijih prema obroncima Velebita te prema Krki, Vranskom jezeru i moru omogućuju razne kreacije izleta i boravka u prirodi. Upoznavanje krajolika vožnjom bicikla jedinstven je doživljaj, uz krševite brežuljke tu su i padine i polja pod vinogradima, a o šumskoj vegetaciji da i ne govorimo. Puno je skrivenih lokacija i tajni koje možete otkriti sami. Tu je povijest i prapovijest, gastronomske priče i lokalni i autohtoni proizvodi koji se mogu degustirati ili kupiti... Uz ovu "bike friendly" predispoziciju, kretat ćete se stazama koje su i sigurne, odlično osmišljene te nude razne vrijednosti na svojoj ruti, odmorišne točke, priče i doživljaje, fotopoint lokacije, restorane i smještaj... Sve su to proizvodi koje danas traže zapadnoeuropski cikloturisti, a na ovome mjestu zadovoljavaju sve, pa i njihove uvriježene standarde na koje su se navikli u zemljama iz kojih dolaze. Uz našu netaknutu prirodu, ponudu i tradiciju, gostoljubivost i inovativnost domaćih ljudi, biciklističke "Staze baštine" ovime su dospjele na europsku cikloturističku kartu.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije