U Varaždinskoj županiji otkrivena je najdublja jama na Ravnoj gori kod Goranca, a speleolozi su je odlučili nazvati – Gliboka jama (Duboka jama). Na području cijele županije nalaze se 94 špilje, jame i drugi podzemni oblici, ali ovo najnovije otkriće pokazuje da to nije konačan broj jer se i dalje otkrivaju novi. Mjerenja su pokazala da se radi o najdubljoj jami u Varaždinskoj županiji, dubokoj 30,6 metara, a otkrili su je članovi Speleološke udruge Kraševski zviri iz Ivanca.
– Svi speleološki objekti uživaju određeni oblik zaštite na temelju Zakona o zaštiti prirodi. Najpoznatije su špilja Vindija i Mačkova špilja, zaštićene kao paleontološki spomenici prirode, a ujedno i kao kulturna dobra zbog svojeg iznimne arheološke važnosti. Tri objekta, Cerjanska špilja, Zdenec pri Ciglaru i Špilja pod Špicom, uključena su u europsku ekološku mrežu Natura 2000., a važni su zbog očuvanja specifičnih podzemnih staništa i specijaliziranih ili endemičnih vrsta koje su prilagođene posebnim uvjetima života u podzemlju – kaže Sanja Kopjar, ravnateljica Javne ustanove Priroda Varaždinske županije.
Na području Ravne gore, Ivanščice, Kalnika i Varaždinsko-topličkog gorja nalaze se 94 dosad poznate spilje i jame, a 50 posto svih speleoloških objekata sjevernog dijela Hrvatske nalazi na Ravnoj gori, kaže zamjenica župana Silvija Zagorec. Špiljski biseri, stalaktiti, stalagmiti ili kaskade, ne nalaze se samo u priobalju koje je tipično krško područje, nego i na sjeveru Hrvatske, gdje također ima krša, ističe predsjednica udruge Kraševski zviri Valentina Kraš.
– Za nastanak spilja i jama nužna su tri uvjeta, topive stijene, pukotinska poroznost i prisustvo vode. Na samom vrhu planinskih masiva naše županije nalazi se izdvojeni, osamljeni krš, i to u karbonatnim stijenama koje su izolirane u nepropusnoj okolini. Iako karbonatne stijene zauzimaju svega 14 četvornih kilometara ili 1,2 posto teritorija županije, u njima je razvijen velik broj površinskih i podzemnih oblika. Nažalost, njih 23 posto je onečišćeno različitim vrstama otpada – kaže. Najdublju jamu u Varaždinskoj županiji, visine desetokatnice, otkrili su kad su na Ravnoj gori naišli na pukotinu u zemlji kroz koju je strujio zrak, pa su mali ulaz počeli proširivati. Na kraju se pokazalo da je jama duboka 30,6 metara.
POVEZANI ČLANCI:
– Prije njezina otkrića rekorderka je bila Voska Luknja dubine 22 metra, koja se nalazi na području Ivanščice – otkriva Kraš. U najpoznatijoj spilji Vindija u Općini Donja Voća, jednoj od najpoznatijih i najvažnijih lokaliteta u svijetu za proučavanje nestanka neandertalaca i dolaska ranih modernih ljudi u Europu te njihova suodnosa, nedavno su počela istraživanja u kojem sudjeluju Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Institut za antropologiju u Zagrebu i Arheološki muzej u Zagrebu.
– Istraživanja su usmjerena na primjenu najnovijih metoda u znanosti, na sedimentu, odnosno na profilima Vindije koji su nam još ostali, uz minimalnu destrukciju tih profila. Ne lovimo nalaze nego jednostavno suvremene metode primjenjujemo da bismo riješili određena pitanja koja se tiču kronologije, kada su točno ovdje boravili zadnji neandertalci te kada su došli rani moderni ljudi. Između ostalog, želimo utvrditi koja je fauna ovdje još bila prisutna, a mi praktički nemamo fosilnih zapisa za faunu.
Također, uzet će se uzorci za mikromorfologiju, dakle dobit će se mnogi podaci vezani za taloženje sedimenata te čak možda i korištenje prostora koji prije jednostavno nisu bili dostupni. Sve to skupa još više podiže rejting Vindije. To naravno donosi i objave u poznatim časopisima, ali prije svega toga treba provesti puno laboratorijskog rada i objediniti rezultate – rekao je prof.dr. Ivor Karavanić, redoviti profesor na Odsjeku za arheologiju Filozofskoj fakulteta i voditelj istraživanja. Iduće godine obilježava se 60. godišnjica od zaštite tog lokaliteta, paleontološkog spomenika prirode koji će se više otvoriti javnosti.
