Još uvijek nema potvrde o postojanju Higgsova bozona, u široj javnosti poznatog i po znanstvenicima omraženom nazivu Božja čestica, jedine elementarne čestice predviđene Standardnim modelom koju znanstvenici još uvijek nisu uočili.
U utorak je u ženevskom sjedištu CERN-a održan seminar na kojemu su znanstvenici sat i pol predstavljali rezultate svojih istraživanja.
Kako je objavio CERN nakon seminara, glavni je zaključak da Higgsov bozon, ako postoji, najvjerojatnije ima masu između 116 i 130 GeV prema istraživanju ATLAS, odnosno između 115 i 127 GeV prema istraživanju CMS-a. Dakle, iako su zabilježena određena odstupanja, još uvijek nema dovoljno podataka da bi se sa sigurnošću moglo potvrditi ili negirati postojanje Higgsova bozona. Za to će biti potrebno još istraživanja koja će biti obavljena iduće godine.
S ciljem otkrivanja stvoren je i golemi CERN-ov akcelerator čestica LHC, čiji je slabiji prethodnik LEP ugašen 2000. godine nakon što nije uspio pronaći Higgsov bozon. Znanstvenici promatraju subatomske ostatke koji nastaju nakon sudara protona pri brzini bliskoj brzini svjetlosti. Većina pritom nastale energije pretvara se u već dobro poznate čestice. Povremeno bi se moglo dogoditi da pri sudaru nastane i Higgsov bozon, no on se odmah rastvara u poznate čestice. Kako bi ga pronašli, znanstvenici moraju tražiti višak čestica koje bi otkrivale nastanak bozona.
Čestice su dobile ime po Peteru Higgsu sa Sveučilišta u Edinburghu. Iako je šest fizičara objavilo teoriju o toj čestici u razmaku od samo nekoliko mjeseci 1964. godine, upravo je Higgs bio prvi.
Takozvani Higgsov mehanizam, prema teoriji, medij je koji postoji svugdje u svemiru i zahvaljujući njemu neke čestice dobivaju masu, bez koje ne bi bilo ni atoma niti života kakav poznajemo. Higgs je istaknuo da taj mehanizam zahtijeva postojanje nevidljive čestice, to jest Higgsova bozona, sastavnog dijela Higgsova mehanizma.
Izgleda da ekipa nije upoznata s činjenicom da su znanstvenici iz CERNa izmislili HTML. Samo naprijed s minusima.