Konačno jedna solidna godina, kažu nam proizvođači krumpira iz Belice, jedinog mjesta u Hrvatskoj koje ima i spomenik krumpiru. Vrhunac berbe je u tijeku. Očekuje se da će nakon dvije izrazito loše i sušne godine u tom kraju pobrati oko 60 tisuća tona što je za oko 30% više nego lani i oko 65-70% ukupne hrvatske proizvodnje.
Mnogi odustaju
– Urod bi bio i bolji da ove godine nije bilo dosta kiše pa smo, kako bi se izbjegle bolesti, a posebno plamenjača, krumpir tretirali i 10-ak puta, ovisno o tome jesu li to bile rane ili kasne sorte. U normalnoj godini obično bude 4-5 tretiranja – kaže predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira Damir Mesarić. Ipak, kiša koja je pala pred berbu poljoprivrednicima je donijela olakšanje. Zemlja je sad rahlija pa krumpir lakše vade iz zemlje bez straha od oštećenja plodova.
Ne tako davno u Međimurju se proizvodilo i do 120 tisuća tona, no sa sve većim investicijama u proizvodnju i sve nepredvidljivijim posljedicama klimatskih promjena, sve više poljoprivrednika odustaje od tog biznisa, priča nam Mesarić. U proteklom razdoblju proizvođači su se dosta morali zadužiti i uložiti u nova skladišta za krumpir uvjetovana novim pravilima na tržištu, nakon što je EU sukladno analizama i znanstvenim spoznajama zabranio uporabu klorprofama, dok su dampinške cijene krumpira poslužile i kao dodatan okidač. Zaštitna sredstva protiv klijanja, koja su sada gotovo ekološka, ali manje učinkovita, skuplja su i šest puta po kilogramu krumpira nego što su prije koštali preparati poput zabranjenog tubereitea. I struja za rashlađivanje skladišta košta... Proizvodnja je, tvrdi Mesarić, sada dva puta teža i 3 - 4 puta skuplja, što je i razlog za skuplji krumpir. No sigurno ne toliko da bi danas prekupci i prodavači na tržnicama, koji nisu vidjeli motike, danas na njemu zarađivali i prodavali ga za čak 2 eura za kilogram.
POVEZANI ČLANCI:
– Ukupna trenutačna cijena koju poljoprivrednik dobiva za sadnju i proizvodnju, nakon čega će krumpir upakirati u vreću od 10 kg, zavezati je i dopremiti u Zagreb – iznosi 0,45 €/kg. PDV tu više nije enormna stavka, nego svega 5%, pa sad vi vidite tko tu zarađuje dok se mi mučimo s lipama i centima i još nam zamrzavaju cijene – kaže Mesarić, ističući kako su mnogi prodavači s tržnica registrirani kao OPG-ovi, a robu nabavljaju na zagrebačkoj veletržnici.
Zarađivali i na mladom
Dok se svi namire u tom lancu i stave svoju maržu, stradavaju, naravno, samo kupci i proizvođači. I u vrijeme mladog krumpira, koji se na tržnicama prodavao i skuplje od mesa, za 3 eura, domaći proizvođači za otkup su dobivali svega 60 centi, a za pakiranje od 5 kg ovosezonskog, kojemu je cijenu Vlada ograničila na 3,99 eura – upola manje – oko 2 €/kg (0,40 €/kg sa svim troškovima).
– Ne smijemo biti bezobrazni i reći da smo nezadovoljni. Cijena od 40 centi za nas je jako dobra i s njome se možemo jako dobro pokriti. No sada već padamo i na 33-35 centi u otkupu što nam postaje problem i ulazimo u crveno. E, to treba zaustaviti jer se očito negdje drugdje može smanjiti cijena, a ne kod nas – poručio je Mesarić.
>> VIDEO Ukrajina je pristala uvjetno povući tužbu Svjetske trgovinske organizacije protiv Poljske, Slovačke i Mađarske
Od uvijek su trgovci i bankari lešinari, paraziti naroda !