SLAVEN DOBROVIĆ

'Prema otpadu se treba odnositi kao prema resursu, a ne kao prema smeću'

Piškornica
Foto: Marijan Susenj/PIXSELL
1/6
13.12.2017.
u 12:20

Petrov je otkrio zašto se grade glomazni projekti poput Piškornice.

O problemima na području Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica zbog velikog otpora prema spaljivanju smeća, na današnjoj konferenciji za novinare, govorio je predsjednik Mosta Božo Petrov, saborski zastupnik Slaven Dobrović, bivši saborski zastupnik Josip Katalinić, te aktivist Siniša Bosanac, koji se bori protiv spalionice u Piškornici.

Božo Petrov istaknuo je kako se upravo u Koprivnici, na primjeru Piškornice, pokazuje sva apsurdnost politike velikih centara za gospodarenje otpadom, gdje se uporno inzistira na očuvanju kapaciteta obrade.

- Postaje sve jasnije da se hrvatska politika gospodarenja otpadom vraća na stari, ekonomski i ekološki štetan koncept zbrinjavanja otpada. Izgradnja što većih i što skupljih županijskih ili regionalnih centara za obradu pomiješanog otpada ili zapravo smeća, loše je rješenje. To je koncept kojeg je osmislio HDZ 2005. godine, a nastavio SDP 2011. Nakon što je Most u nešto više od godine dana stavio u prvi plan otpad kao resurs i odvojeno prikupljanje koje tome prethodi, HDZ opet vraća na staro – otpad se tretira dominantno kao smeće - izjavio je Petrov.

Petrov je otkrio zašto se grade glomazni projekti poput Piškornice.

- Je li to posljedica panične težnje HDZ-a da povuče sredstva iz EU fondova obzirom da su im tu rezultati nikakvi? Ili su u pitanju interesi određenih skupina, koje obzirom na njihov način funkcioniranja, slobodno možemo nazvati mafijom, kojoj je unosna zarada daleko važnija od javnog interesa - kazao je Petrov.

Josip Katalinić, bivši saborski zastupnik i član Udruge krizni eko stožer Marišćine, iznio je svoje iskustvo, istaknuvši svu promašenost  CGO Marišćina koja je uzrokovala i poskupljenje računa za sve stanovnike Kvarnera i Gorskog kotara.

- To je sukob CGO i ekološki utemeljenog koncepta. Spaljivanje nije dio kružnog gospodarstva, jer se spaljivanjem uništavaju vrijedne sirovine koje smo mogli reciklirati - kaže Katalinić.

Siniša Bosanac koji se bori protiv spalionice u Piškornici, član inicijative „Koprivnica kakvu zaslužujemo“, upozorava kako je dvije godine bio izložen brojnim pritiscima pa i tužbama, koji su otkrili da se radi o pojedinačnim interesima.

- Odgovornima nije bilo važno koliko zagađuju okoliš i kojim nas sve rizicima izlažu, radi osobnih financijskih interesa, u kojima se tovarenje ogromnih količina smeća prikazuje poslovnim uspjehom. Odlagalište je prilika za bogaćenje jer je takvim ljudima dano na upravljanje dvije milijarde kuna, koliko je po zadnjemu predviđeno za Regionalne centre za gospodarenje otpadom - rekao je Bosanac.

Slaven Dobrović, saborski zastupnik i bivši ministar energetike i okoliša ponudio je rješenje problema s CGO, rekavši da je to promašen projekt.

- Prema otpadu se treba odnositi kao prema resursu, a ne kao prema smeću. Voziti pomiješane ostatke ili smeće s udaljenosti od čak preko 100 km i na to se obvezati za period od preko 20 godina je neodgovorna ludost koja uništava ekološku budućnost Hrvatske. Nemojmo to činiti.  Apeliram na sve gradove i općineda se dosljedno prihvate uspostave održivog ili ekološki utemeljenog sustava gospodarenja otpadom na svojim područjima. Neka dobro razmisle koliko otpada će željeti voziti na te udaljenosti, njihova je odgovornost velika - pojasnio je Dobrović.

Istaknuo je kako je rješenje u izgradnji centara za ponovnu upotrebu, zatim uspostave sustava za odvojeno prikupljanje zajedno s nužnom infrastrukturom što obavezno uključuje sortirnice i kompostišta.

- Nužna su i reciklažna dvorišta za opasne i problematične tvari. Za sve to je legitimno trošiti EU sredstva iz OPKK 2014.-2020., pa pozivam nadležne ministre da što prije objave javne pozive za financiranje ovih sadržaja kao što je za reciklažna dvorišta objavljen poziv u prvom tromjesečju ove godine, dok je još Most sudjelovao u vladi - pojasnio je Dobrović.

Piškornica
1/12

Komentara 2

DI
dinamo123456
13:35 13.12.2017.

naslov je najava novog saborskog preslagivanja.

Avatar nekakav
nekakav
13:23 13.12.2017.

proizvodimo puno previše smeća i to moramo platiti. sad se pravimo slijepi i gluhi, al u dućanu tako rado posegnemo za pvc vrećicom, jer smo prelijeni da bi jednu platnenu stalno nosili sa sobom kad idemo u dućan. volimo sve fino pakirano, uzimamo što manje pakirane komade, bilo da je to sir, meso, salama, povrće, jer onda lakše raspoređujemo. mlijeko, piće, tzv. voda iz boce, sve je to ogroman volumen otpada, a nas to nije briga, mi tetrapak samo lukavo spustimo u kantu za smeće, već će to 'netko' nekam odnesti. bajke o nekakvoj velikoj vrijednosti otpada neka dobrović i ekipa pričaju nekom drugom, mi znamo kakve vrijedne stvari ostavljamo u otpadu. elektronički otpad nam bez naknade uzmu, i većinu ostalog opasnog otpada, baterija, guma, papira, naš najveći problem je miješani komunalni otpad. a njega je najbolje i ekološki (da, ne biste vjerovali!) ispravno spaljivati. i to ne u cementarama, već isključivo u specijaliziranim spalionicama. uz naravno odgovarajuće filtere. usput dobite nešto energije za staklenike (zagreb ih je pun, ne...), pa nešto za struju, i eto, napol vam se isplati u startu. problem otpada je problem gradova, ne cijele države, nije to nacionalni problem. kad bi se mi držali nekih regula, da ono što se otpada proizvede na nekom području da ga se i tamo mora zbrinuti i riješiti, vrlo brzo bi se našlo rješenje i način da se to provede. ovako, kad bogati dubrovnik može platiti nekoj slavonskoj općini da primi i taloži du otpad na svojem području...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije