Prijelomno vrijeme nakon smrti Stjepana III. i dolaska na vlast Kolomana Arpadovića 1102. prepuno je dinamičnih događanja, ali nam ona nisu dovoljno dobro dokumentirana, niti o njihovu tumačenju postoji suglasje među povjesničarima. Nejasno je na čemu se zasnivalo pravo Ladislava Arpadovića na hrvatsko prijestolje. Moguće je da se pozivao na to da je njegova sestra Jelena Lijepa bila udovica kralja Zvonimira, ali veze po ženskoj liniji nisu bile dobra pravna osnova za postavljanje prava na krunu.
Ladislav je svakako oružjem nastojao osvojiti Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije, ali je taj naum samo djelomično ostvario. Bizantski car Aleksije Komnen bio je zabrinut za sudbinu dalmatinskih gradova, koje je smatrao sastavnim dijelom Bizantskog Carstva, pa je nagovorio nomadski narod Pečenega da napadne Ugarsku i tako natjera Ladislava na povlačenje iz Hrvatske. Istovremeno je iz Italije u Dalmaciju uputio normanskog vojvodu Gotfrida Melfijskog, sina vovjode Amika koji je 1074. zarobio Petra Krešimira IV. Gotfrid se u Dalmaciji zadržao dvije godine, a Zadar je priznavao bizantsku vlast sve do 1095. Ladislav je u Zagrebu osnovao biskupiju, a rodu Ača je dodijelio velike posjede sjeverno od Medvednice.
O svemu tome samo za Večernji list piše prof. dr. sc. Neven Budak, redovni profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, najveći stručnjak za hrvatski srednji vijek i glavni stručni savjetnik serije HTV-a “Hrvatski kraljevi”. On je nedavno “dešifrirao” ime do danas nepoznate hrvatske vladarice, kraljice Domaslave, iz pradavnih vremena, iz 10. stoljeća, na fragmentima epigrafa oltarne pregrade u crkvi svetog Vida na kamenitim vrletima Klisa. Budak u kolekciji od pet knjižica kroz romansiranu priču prati najvažnije događaje i likove iz najranijeg hrvatskog razdoblja, hrvatske kneževe i kraljeve. A na kraju svake knjižice donosi što danas povijesna znanost zna o svakome od njih.
Sve knjižice imaju nove ilustracije, napravljene upravo za ovo izdanje, a autorica je Ana Smrzlić, apsolventica Akademije likovnih umjetnosti iz Zagreba. Prva knjiga bavi se najviše Mutimirom, druga Stjepanom I. Držislavom, treća Stjepanom III. i Zvonimirom, četvrta Tomislavom i peta krajem samostalnoga kraljevstva Hrvatske i Dalmacije.
Ove nedjelje uz Večernji list peta knjižica iz kolekcije Hrvatski vladari za samo pet kuna!
PROMO
Ove nedjelje peta knjižica iz kolekcije Hrvatski vladari
Budak u kolekciji od pet knjižica kroz romansiranu priču prati najvažnije događaje i likove iz najranijeg hrvatskog razdoblja, hrvatske kneževe i kraljeve
