izbor večernjeg lista

Ovo je 100 najmoćnijih ljudi u Hrvatskoj

24.06.2018.
u 20:19

Različita je pozadina društvene moći bilo u novcu bilo u funkciji ili znanju, ali iza svega uvijek je sposobnost utjecaja na druge

Za razliku od lani, kad je lista 100 najmoćnijih osoba u Hrvatskoj doživjela dramatične promjene na vrhu zbog rezultata izbora i jer se u Agrokoru sve okrenulo naglavačke, pa su proteklih godina najmoćniji Hrvati, Zoran Milanović i Ivica Todorić, ispali s liste, ove godine nije bilo takvih preokreta na vrhu u odnosu na lanjsku listu.

 

Lani prvi, i ove je godine najmoćniji – premijer, dok je, prema ocjeni redakcije Večernjeg lista, predsjednica države druga, a treći je Emil Tedeschi. Todorić je lani nakon odlaska iz Agrokora nestao i s liste najmoćnijih. Ove bi ga se godine uvrstilo kad bi se pouzdano znalo da on stoji iza afere Hotmail. Jer, tko uspije srušiti potpredsjednicu Vlade, i do tada drugu najmoćniju Hrvaticu Martinu Dalić, izvanrednog povjerenika Agrokora Antu Ramljaka i do unatrag godinu dana jednog od najmoćnijih odvjetnika Borisa Šavorića, to zaslužuje.

Među prvih 10, stjecajem okolnosti, “progurali” su se zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i ministar financija Zdravko Marić. S liste su ispali HNB-ovci Boris Vujčić i Damir Odak jer o tomu tko će biti na vrhu HNB-a u srpnju odlučuje politika.

Nakon nepravomoćne osude i bijega od zatvora, Zdravko Mamić je skinut s liste moćnih. Ukupno 24 osobe s lanjske liste nisu i ove godine uglavnom zato što više nisu na funkciji koja im je donosila moć ili njihov utjecaj stjecajem okolnosti nije više isti, odnosno istisnuli su ih utjecajniji po ocjeni redakcije. Inače, i lani su ispale 24 osobe koje su bile na listi 2016. godine. Na listi je 12 žena. Najmlađi je 27-godišnji Ivan Vilibor Sinčić, a najstariji 80-godišnji Dragutin Drk. Napredovanje na listi ostvarili su Milorad Pupovac, Željka Markić, Marica Vidaković, među moćnike se vratio Ivan Vrdoljak umjesto Predraga Štromara...

I ovaj smo se put pri ocjeni gospodarstvenika koristili i podacima o poslovnim rezultatima tvrtki u 2017. godini objavljenima na Poslovnoj Hrvatskoj.

Foto: Goran Stanzl/Pixsell i Getty Images

Andrej Plenković (48)

Predsjednik Vlade i HDZ-a određuje kamo ide Hrvatska, politički, gospodarski, demografski..., odlučuje o budućnosti mladih, poduzetnika, radnika, službenika, našem standardu, plaćama, poreznim teretima, ovršenima... Očito bi mogao svoj politički hod po žici odraditi sve do kraja mandata iako su mu mnogi davali kratak rok trajanja, što je pokazatelj njegovi moći. Premda velik dio zasluga pripada i nikad slabijoj oporbi. Preživio je aferu Hotmail i jednu od najvažnijih bitki svoga mandata, za spas Agrokora. Iako očekivano i nužno, smijenio je dvojicu moćnih HDZ-ovaca bez većih potresa u stranci i zle krvi, što puno govori. Realizirao je i ratifikaciju Istanbulske konvencije iako je to njegovu političkom utjecaju zadalo težak udarac, a koliko, vidjet će se na sljedećim unutarstranačkim i parlamentarnim izborima. To kako je tešku i krajnje osjetljivu temu ploče HOS-a u Jasenovcu skinuo s dnevnog reda, zadržavši u svojoj većini Milorada Pupovca i Furija Radina, njegov je golem uspjeh i vidljiv pokazatelj moći.

 

Foto: Edina Zuko/PIXSELL / Ilustracija

Kolinda Grabar-Kitarović (50)

Predsjednica Republike, sudeći po tomu koliko se svi bave s njome, čini se da nema baš nikakvih problema s predsjedničkim ovlastima. Imaju ih drugi, osobito oni koji bi joj upravo zbog toga što vladajućim operativcima uskraćuje politički monopol, koji oni drže da im pripada, uskratili i ovlasti koje ima. Za razliku od svojih prethodnika, Grabar-Kitarović ostavlja dojam da se ipak i, s njezine pozicije, za zemlju nešto može učiniti i bez ovlasti. Ne mora Vlada prihvatiti zajedničku sjednicu, može ignorirati predsjedničine konkretne prijedloge, ali činjenica je da u sinergiji s pozornošću kojoj joj mediji i javnost daju te domoljubnom karizmatičnošću koju ima kod dijela birača, Vladi Andreja Plenkovića sve teže padaju njezine kritike zbog nedostatka reformi i zato što nije dovoljno učinjeno za demografski oporavak i zadržavanje mladih u Hrvatskoj.

Emil Tedeschi (51)

Vlasnik multinacionalne kompanije Atlantic grupe s oko šest tisuća zaposlenika i prihodima većim od 5,5 milijardi kuna (1,8 milijardi lani u RH) lider je poslovne elite kojeg se uvijek s pozornošću sluša što govori. Ako netko smatra da je lider onaj tko svjesno krši propise, onda je u krivu. Takva nas vrsta liderstva vodi u kaos. Lider je odgovoran vođa, sažeto je rekao Tedeschi, nazvavši Todorićev bijeg “svinjarijom” jer je ostavio brod s više desetaka tisuća zaposlenih i svoj tim pod istragom, dok on iz daljine komfora u Londonu drži predavanja hrvatskom gospodarstvu i društvu kako je on u pravu unatoč evidentnoj rupi od više milijardi kuna. Odgovoran vođa nikad se ne bi tako ponašao, izrekao je Tedeschi u HRT-ovu Poslovnom tjednu kritiku kakvu može izgovoriti samo netko s pokrićem i integritetom, a takvih je malo u hrvatskom poslovnom svijetu. Najmoćniji ljevičar rekao je da su ga k sebi pozivale sve relevantne političke stranke te mu nudili premijersko i mjesto gradonačelnika. Njegovih 678 zaposlenika Atlantic Tradea imaju prosječnu plaću od 7000 kuna.

Ante Vlahović (67)

Većinski je dioničar i od 1995. predsjednik uprave Adris grupe (prihodi pali s 860 na 393 milijuna kuna 2016./2017). Ove je godine Adris postao vodeća hotelska nacionalna tvrtka nakon što je s Anđelkom Lekom potpisao ugovor o kupoprodaji temeljem kojeg Adris ima 77,7 5 udjela u Expertusu, većinskom dioničaru HUP-a. U rovinjskoj turističkoj kompaniji Maistri (prihod veći od milijardu kuna, dobit 171 milijun kuna i 1722 zaposlena), u kojoj su neki od ponajboljih jadranskih hotela, predsjednik je NO-a od 2005. godine. Adris je kreditirao Agrokor s više od milijardu kuna i nezadovoljan je “nepravednom i nepoštenom” nagodbom, upitne zakonitosti, te će se tek vidjeti je li takva nagodba u nacionalnom interesu.

Foto: Igor Soban/PIXSELL

Milan Bandić (62)

Gradonačelnik Zagreba, s proračunom od 9,3 milijarde kuna za 2018., ni sam ne isključuje mogućnost da će se kandidirati na sljedećim predsjedničkim izborima. “Ako se ne kandidiram, neće biti predsjednika bez podrške Milana Bandića”, rekao je sam u Globusu. O obje opcije moraju voditi računa, i predsjednik HDZ-a i predsjednica države, bila Kolinda Grabar-Kitarović kandidatkinja HDZ-a ili ne. A sljedeći parlamentarni izbori, bilo referenduma o izbornom sustavu ili ne, mogli bi, s obzirom na odnos snaga, ići naruku Bandiću i njegovu trenutačno najjačem koalicijskom potencijalu. Nakon šest zagrebačkih mandata, čini se kao da tek dolazi vrijeme tijekom kojeg bi on mogao iskoristiti svoje potencijale.

Zdravko Marić (41)

Ministar financija izdržao je u proteklih godinu dana teške napade pa je, u skladu s onom “što te ne ubije, to te ojača”, napredovao na listi moćnih. Premijer jako dobro zna zašto ga je tako uporno branio i obranio. Iako na nepopularnoj funkciji, Marić je jedan od popularnijih ministara, koji slovi za stručnjaka koji očito zna što hoće i kako to ostvariti. Bilježi uspjehe i kod međunarodnih financijskih arbitara. Njegovi uspješni potezi na međunarodnom tržištu donijeli su izravne proračunske uštede koje se mjere u stotinama milijuna kuna.

Miljenko Živaljić (57)

Predsjednik uprave Zagrebačke banke od 2015., a član uprave od 2007. Upravlja s 917 milijuna eura, a prihod 2016. bio je 6,76 milijardi kuna, dobit 2,1 milijardu kuna s 3719 zaposlenika. Zaba drži četvrtinu bankarskog tržišta. Upućeni kažu da je odigrao i te kako važnu ulogu u spašavanju Agrokora. Zaba je sudjelovala u roll-up financiranju Agrokora sa 180 milijuna eura, a kao novi vlasnik ima 2,3% vlasništva Agrokora.

Pavao Vujnovac (43)

Čelnik grupe Energia Naturalis, odnosno vlasnik Prvog plinarskog društva, naše najbrže rastuće tvrtke koja je lani udvostručila prihode na 7,6 milijardi kuna, dok je prije pet godina, kad je otvoreno tržište plina za gospodarstvo, PPD imao promet 290 000 000 kn. Naš je najveći distributer i trgovac plinom. I dobit je znatno porasla, 40 u odnosu na 2016., na 253 milijuna kuna. Upravlja s 484 milijuna eura, nadzire 24 milijuna eura. Suvlasnik je, 25-postotni, Luke Ploče, gdje grade terminal za ukapljeni naftni plin vrijedan 25 milijuna eura. PPD s Inom dali su Vladi ponudu ulaganja svaki po 150 milijuna kuna u temeljni kapital Petrokemije, čime bi postali većinski vlasnici. PPD je s Gazpromom sklopio ugovor o isporuci milijarde prostornih metara plina godišnje u Hrvatsku do 31. prosinca 2027. Ruski list Kommersant tu je vijest popratio komentarom kako taj ugovor “pod znak pitanja stavlja realizaciju projekta LNG terminala na Krku”.

Josip Bozanić (69)

Kardinal je vjerski autoritet i simbolično utjelovljenje utjecaja Crkve, čija riječ u katoličkoj zemlji ima golemu snagu.

Dubravko Grgić (60)

Kralj osiguranja, vodeći dioničar koncerna Agram, čiji je prihod lani bio 3,8 milijardi kuna. (Euroherc osiguranje ima 885 zaposlenih, a Jadransko osiguranje 787). Agram je u raspletu krize u Agrokoru preko repo ugovora postao vlasnik nešto više od 25 posto dionica Konzuma te su prije lex Agrokor stekli većinski paket dionica u Agrolaguni, 13,9% u Belju i 9,8% u Vupiku. Agram invest, kakvu je procjenu iznio sam Grgić, u Agrokoru raspolaže mandatima vrijednima oko 450-500 milijuna kuna. Agram je 13. lipnja posjetio veleposlanik SAD-a William Robert Kohorst te se sastao s Grgićem. Razgovarali su o poslovanju Agrama u Hrvatskoj, BiH i Austriji te poslovnoj klimi i stanju hrvatskog gospodarstva u svjetlu nagodbe oko Agrokora te o pregovaračkim stavovima Agrama u procesu sklapanja nagodbe. Grgić ima četvrtinu tržišta osiguranja u BiH, a posluje i u Austriji.

Foto: Borna Filic/PIXSELL

Branko Roglić (74)

Vlasnik Orbico grupe, najvećeg distributera u regiji, s 19 tvrtki u 19 država, kojima je vrijednost sam procijenio na 1,25 milijardi eura. Upravlja s 376 milijuna eura i nadzire 401 milijun eura. Orbico zapošljava 6000 ljudi, ima 2200 automobila, a lani je imao prihod od 1,94 milijarde eura, rekao je sam Roglić nedavno za T-portal. Orbico Beauty jedan je od većih distributera kozmetike u Europi. Vlasnik je i dvaju hotela te više od 15-ak vila i 30 jahta.

Kristijan Buk (46), Dubravko Štimac (52), Damir Grbavac (63), Petar Vlaić (51)

Čelnici četiriju mirovinskih fondova koji su u lni raspolagali s 91 milijardom kuna imovine.

Ivan Čermak (68)

General upravlja s 506 milijuna eura, vlasnik je Croduxa (prihod 3,9 milijardi kuna 2016., dobit 74 milijuna kuna, 953 zaposlenih) i Crodux plina (prihod od 1,6 milijarde kuna, dobit 15,5 milijuna kuna i 111 zaposlenih). Za savjetnika je angažirao bivšeg ministra obrane Antu Kotromanovića, a po potrebi ga savjetuje i bivši premijer Zoran Milanović.

Davor Lukšić (35)

Lukšić grupa vodeći je hotelijer u Hrvatskoj za elitni turizam. Prema Forbesovoj listi, vrijedi oko 1,3 milijarde kuna.

Dragutin Drk (80)

Upravlja s 502 milijuna eura. Vindija je lani imala prihod od 2,78 milijardi kuna te dobit od 31 milijun kuna, a prema podacima iz kompanije, zapošljavaju 4000 radnika i surađuju s 3022 kooperanta i 500 vozača distributera. Peradarski lider Koka lani je imao promet od 1,3 milijarde kuna. Drk je prijatelj Ivice Todorića i poslovni partner Agrokora.

Marko Pipunić (56)

Kralj je žita čija je Žito grupa lani imala promet 1,77 milijardi kuna i 2500 zaposlenih. Vlasnik je PK-a Osijek, PPK-a Valpovo i PPK-a Orahovica, Tvornice ulja Čepin i osječke šećerane. Bio je EY poduzetnik godine te je u BiH u tradicionalnom izboru “Večernjakov pečat” proglašen osobom godine. Kreator je niza događanja po Slavoniji, gimnastičkog kupa, adventa u Osijeku...

Gordan Jandroković (50)

Predsjednik Hrvatskog sabora i blizak Plenkovićev suradnik kreira odnose unutar HDZ-a i u hrvatskom društvu i politici.

Miroslav Šeparović (59)

Predsjednik Ustavnog suda u drugom osmogodišnjem mandatu simbolični je čuvar Ustava i četvrte vlasti u državi

Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL (ilustracija)

Dražen Jelenić (52)

Glavni državni odvjetnik, u rukama ima alate uz pomoć kojih i moćnike spušta na zemlju te kroji političke i gospodarske sudbine mnogih u zemlji, pa i najmoćnijih.

Damir Krstičević (48)

Ministar obrane i koordinator sigurnosnog sustava u očima većeg dijela javnosti na čelu je najvažnijeg i najbolje organiziranog dijela državnog sustava. Bivši ratnik uživa respekt među braniteljima. I to što je kupnja izraelskih aviona u zemlji s takvim demografskim i socijalnim problemima prošla tako glatko, posljedica je i njegova utjecaja.

Davor Božinović (56)

Ministar unutarnjih poslova i najbliži Plenkovićev suradnik utječe na unutrašnju i vanjsku politiku Vlade. Na čelu je resora o kojem ovisi imidž Hrvatske kao slobodne i uređene zemlje .

Daniel Markić (46)

Čelnik Sigurnosno-obavještajne agencije, jedne od najvažnijih institucija u doba terorizma u zemlji koja ovisi o turizmu, kao gospodarskoj grani čija je uspješnost u izravnoj korelaciji sa sigurnošću.

Milijan Brkić (47)

Dopredsjednik HDZ-a i potpredsjednik Hrvatskog sabora, čija moć raste s unutarstranačkim podjelama, kad mediji i analitičari u prvi plan stavljaju njegove organizacijske sposobnosti kao najvećeg HDZ-ova operativca te analizom njegovih stavova, koje pomno iščitavaju od dna do vrha stranke, procjenjuju snagu i potencijal sukobljenih strana.

Mile Ćurković (56)

Vlasnik Plodina, upravlja s 512 milijuna eura, a taj drugi trgovački lanac u državi lani je imao promet od 4,24 milijarde kuna (3,87 milijardi 2016.), dobit od 136,6 milijuna kuna (79,8 preklani) i 3352 zaposlenih (3314).

Foto: Vjeran Zganec Rogulja/Robert Anic/PIXSELL

Mato Škojo (49)

Vlasnik Škojo grupe, u sklopu koje je Mlinar, naš najveći proizvođač kruha, u čije trgovine svakodnevno uđe više od 110.000 kupaca, a maloprodajnu mrežu širi i izvan Hrvatske u nizu zemalja. Ima naselje od 20 urbanih vila sa 160 stanova, hotel Osijek (25 milijuna kuna prihoda i 86 zaposlenih 2017.), te Škojo d.o.o. (170 milijuna kuna i 72 zaposlena). Mlinar je lani imao promet 602 milijuna kuna (529 u 2016.) i dobit 12 milijuna kuna (58) te 1817 zaposlenih (1491).

Davor Tomašković (48)

Od 2014. na čelu HT-a (6,27 milijardi kuna prihoda, milijarda dobiti i 3653 zaposlenika), a od početka godine teče novi četverogodišnji mandat na koji je reizabran.

Jako Andabak (68)

Jedan od najvećih hotelijera, vlasnik hotelskog lanca Bluesun, vinar s proizvodnjom oko 150.000 butelja. U hotelima Zlatni rat, Alan, Tučepi, Brela... ima više od tisuću zaposlenika.

Foto: Borna Filic/PIXSELL

Gordana Kovačević (65)

Sinonim je za uspješnu poslovnu ženu koja upravlja imovinom od 212 milijuna eura. Od siječnja 2005. na čelu je kompanije Ericsson Nikola Tesla, koja je lani imala 2269 zaposlenika, promet od 1,49 milijardi kuna i 68,5 milijuna kuna dobiti. Tjednik Lider dvije protekle godine proglasio ju je najmoćnijom ženom u hrvatskom biznisu.

Mirko Grbešić (57)

Upravlja imovinom od 98 milijuna eura. Vlasnik konditorske industrije u kojoj je oko dvije tisuće zaposlenika (Koestlin, Kandit, Saponia, Brodomerkur i Maraska), s prihodom od 1,7 milijardi kuna. Lani je imao u pet tvrtki dobiti od oko 70 milijuna kuna. Njegova grupacija Mepas ima desetak tvrtki u Hrvatskoj i BiH.

Ivica (66), Neven (58) i Tonći (68) Pivac

Mesna industrija braće Pivac drugi je najveći uvoznik hrane, nakon Konzuma (prihod lani 1,1 milijarde kuna, dobit od 22,7 milijuna kuna i 1111 zaposlenika). Grupaciju Pivac čine još Vajda (294 milijuna kuna prihoda i 255 zaposlenika), PPK-Karlovačka mesna industrija (lani premašili milijardu kuna prihoda, sa 670 zaposlenika) i Dalmesso.

Marica Vidaković (59)

Prokuristica Kraša, jedna je od ključnih osoba u pregovorima oko nagodbe za Agrokor, u kojima je predstavljala velike dobavljače Agrokora. Znala se oštro postaviti kad se suprotstavljala posebnim aranžmanima s pojedinim vjerovnicima.

Tomislav Debeljak (43)

Vlasnik DIV grupe i Brodosplita. DIV sa 642 (587 preklani) zaposlenih imao je prihod od 396 milijuna kuna (351) i dobit od 59 milijuna kuna (26,6). Brodosplit je lani imao promet od 650 milijuna kuna (480).

Luka Rajić (54)

Drugi najbogatiji Hrvat 2007. unovčio je Dukat prodavši ga francuskom Lactalisu za 280 milijuna eura pa reinvestirao u tvornicu generičkih lijekova PharmaS u Popovači vrijednu 300 milijuna kuna.

Želimir Puljić (71)

Zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije.

Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL

Andro Krstulović Opara (51)

Gradonačelnik Splita, drugog po važnosti grada s proračunom za 2018. od milijardu kuna. Stjecajem osobnih zdravstvenih okolnosti, njegov je imidž dobio obilježje fajterstva te političke odgovornosti dužnosnika spram javnosti i u osobno najtežim trenucima, čime je postavio važan politički standard u vezi s pravom javnosti da zna. Uhvatio se u koštac s višedesetljetnim problemom odlagališta otpada Karepovac te je, kako je sam rekao, nakon 20 godina očistio Žnjan od nereda i bezakonja...

Vojko Obersnel (61)

Gradonačelnik Rijeke od 2000., s proračunom od milijardu kuna za 2018. godinu. Premda su posljednji izbori nagrizli njegovu moć, s obzirom na odnos snaga u Gradskom vijeću, te iako više nema unutarstranačkih ambicija, njegovu moć nedavno su osjetili i organizatori referendumske inicijative “Istina o Istanbulskoj”. Da nije moćan, zbog toga bi trpio sankcije, a on još uživa otvorenu podršku kako dijela medija tako i politike.

Ivica Vrkić (71)

Nestranački gradonačelnik Osijeka s proračunom od 592 milijuna kuna u 2018. Bivši osnivač HNS-a i bivši član HDZ-a, vlada uz podršku SDP-a i HNS-a. Dok je na čelu HDZ-a bio Tomislav Karamarko, nudio je Vrkiću, nedavno je potvrdio za N1, predsjedničku kandidaturu, ali njegov je stav da predsjednik države ne može biti netko tko ne zna engleski! Nedavno se na poziv Ivice Relkovića pridružio Udruzi nezavisnih. Predsjednica ga je imenovala povjerenikom za nestale u Domovinskom ratu. Očito je riječ o jednom od rijetkih čija politička moć uvelike počiva na osobnom integritetu.

Ivan Vrdoljak (46)

Predsjednik HNS-a, nakon teškog političkog gafa koji ga je trajno obilježio kao nevjerodostojna političara, vratio se na čelo stranke i na političku scenu kao da se ništa nije dogodilo, osim što se on malo odmorio od javnosti. Volonterski savjetuje osječku Gradsku upravu za razvoj, privlačenje investicija i unapređenje suradnje s Vladom. Poručuje kako se reformski procesi moraju ubaciti u petu brzinu. Opet je sveprisutan, prosuđuje o drugima, sam je sebi neupitan. To mogu samo moćni.

Nataša Novaković (43)

Nova predsjednica Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa čiju sudbinu kroji radna skupina HDZ-ova ministra Kuščevića.

Foto: Davor Puklavec/Pixsell

Dražen Klarić (43)

Glavni urednik Večernjeg lista na čelu je najutjecajnijih hrvatskih dnevnih novina koje su u protekloj godini pokrenule niz gospodarskih, političkih i društvenih inicijativa čiji je cilj strateško promišljanje hrvatske budućnosti. Pokrenuo je i novu Večernjakovu ediciju “Večernji list Specijal” koja se bavi važnim društvenim temama i povijesnim ličnostima. Nakon dugo vremena to je uspješan izdavački tiskani projekt.

Božo Petrov (38) 
Čelnik Mosta, četvrte političke snage u zemlji.

Milorad Pupovac (62)

Što je Vlada Andreja Plenkovića bez njegova tri glasa?! Prije svega zbog toga, a ne ponajprije zbog nekih uzvišenih političkih postulata u obrani manjinskih prava, Pupovac je i u vladajućem HDZ-u dobio bespogovornog zaštitnika svoje aktualne političke pozicije ili, nekome se više sviđa, stečenih manjinskih prava. Vladajuća većina, braneći manjine, brani i sebe.

Željka Markić (53)

Čelnica udruge U ime obitelji zna se svojom moćnom organizacijom služiti demokratskim alatima, pa i zagorčavati život ne samo ljevici već i vladajućim elitama. Preko narodnih inicijativa uspješno nameće hrvatskom društvu, medijima i javnosti političke teme kojima su se prisiljeni baviti i oni koji su ih pod svaku cijenu željeli izbjeći. Inicijativa “Narod odlučuje”, čak i ako kao inačica njezine ranije inicijative opet ne prođe brojčanu i/ili ustavnu provjeru, vjerojatno će se odraziti i na rezultate sljedećih parlamentarnih izbora. S njezinim uspjesima rasla je nesnošljivost ljevice prema njoj, što ju je u spoju s njezinim intelektualnim sposobnostima promoviralo među istaknuta imena konzervativne Europe.

Ivan Vilibor Sinčić (27) i Ivan Pernar (32)

čelnici Živog zida, čiji politički rejting bilježi trend rasta te su se učvrstili na poziciji treće političke snage u državi, ozbiljno ugrožavajući i SDP. Zamjeraju im populizam, ali nitko nije ostao dosljedan svojim idejama kao što su oni, i to očito cijene osobito mlađe buntovne generacije.

Boris Miletić (42)

Predsjednik IDS-a politički je gospodar Istre i beskompromisni antifašist.

Foto: Davor Višnjić/PIXSELL

Zlatko Hasanbegović (45)

Utjecajni desničar, saborski zastupnik i gradski vijećnik vješto se služi političkim alatima za postizanje ciljeva, pri čemu je odlučan i dosljedan, što osobito cijene njegovi simpatizeri, kojima je to draži što svojim istupima ili postupcima više iritira ideološke neistomišljenike.

Ante Gotovina (62)

Ratni general, legenda Domovinskog rata, simbol vođe i haaške nepravde. Njegova se naklonjenost, koju izbjegava javno pokazivati prema bilo kome, osim diskretno i apolitično kad baš mora zbog osjećaja prema onima za koje smatra da su ga zadužili kad mu je bilo teško, i kad se može izmjeriti isključivo apotekarskom vagom, ima posebnu težinu u narodu. Zato i najveći moćnici ne propuštaju priliku naći se u njegovoj blizini. Njegov potencijal mnogo je veći, ali ga svjesno odbija koristiti.

Ivan Tolj (49)

Predstavnik vlasnika Styrije koji svojim angažmanom utječe na medijska i društvena zbivanja u Austriji, Hrvatskoj, Sloveniji i BiH, gdje Styria ima niz dnevnika, tjednika, mjesečnika i neke od najuspješnijih internetskih portala te radijskih postaja.

Ana Hanžeković (41)

Vlasnica je Hanza medije, nakladnika Jutarnjeg lista, Globusa, Sportskih novosti..., s lanjskim prihodom od 247 milijuna kuna i 427 zaposlenika.

Mirko Ervačić (53)

Osatina grupa treći je po veličini poljoprivrednik u Hrvatskoj, s lanjskim prihodom od 367 milijuna kuna i 414 zaposlenika. Vlasnik je i drugih poljoprivrednih tvrtki te jedan od većih proizvođača mlijeka i tovne junadi, povrća u plastenicima... u istočnoj Hrvatskoj tako da su mu ukupni prihodi veći od pola milijarde.

Dražen Bošnjaković (57)

Ministar pravosuđa paketom pravosudnih zakona određuje gdje će biti sudovi, a gdje ne. Očekivanja stotina tisuća blokiranih usredotočena su u njegovu radnu skupinu koja kreira novi Ovršni zakon. Dok sebi i budućim ministrima pravosuđa namjerava uzeti neke ovlasti, predlaže i zakonsko ograničenje samovolje DSV-a pri izboru sudaca.

Lovro Kuščević (42)

Ministar uprave i politički tajnik HDZ-a materijalno je neovisan. Unatoč kritikama struke i medija, njegov je “lex Šerif” prošao i ocjenu ustavnosti. U njegovu resoru kreira se i sudbina Povjerenstva za sukob interesa, a o njemu ovisi i hoće li biti ili ne reforme uprave.

Goran Gavranović (48)

Glavni urednik 24sata, najprodavanijih hrvatskih novina i najčitanijeg portala te tjednika Express.

Ksenija Kardum (40)

Direktorica Informativnog programa Nove TV, godinama najgledanijeg i najrelevantnijeg.

Kazimir Bačić (57)

Glavni ravnatelj HRT-a.

Željka Marjanović (43)

Šefica Informativnog programa RTL televizije.

Goran Ogurlić (48)

Glavni urednik Jutarnjeg lista i portala te organizator niza gospodarskih, političkih i inih društveno utjecajnih događanja.

Matija Babić (40)


Vlasnik portala Index, koji je objavio e-mailove pod teretom kojih je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić podnijela ostavku.

Davor Bernardić (38)

Predsjednik SDP-a trpi najžešće kritike i najteže udarce iz redova svoje stranke. Kao formalni šef najveće oporbene stranke ima i formalno najveću moć, koju može koristiti za pozitivne i negativne ciljeve, za uspone i padove. Kritike i pozivi da odstupi i dalje se odbijaju od njega. Mnogi strepe za budućnost SDP-a s njim na čelu.

Željko Šarić (63)

Predsjednik Državnog sudbenog vijeća (i sudac Vrhovnog suda) koje odgovara za kadrovsku sliku našeg sudstva jer odlučuje o izboru, napredovanju i sankcioniranju sudaca. Nedavno im je Ustavni sud potkresao krila ukidajući samovolju i inzistirajući na obrazloženju, a to je i aktualna sugestija Ministarstva pravosuđa, čije ozakonjenje predlaže Hrvatskom saboru.

Mate Rimac (30)

Nakon lanjskog ulaganja tvrtke Camel Group, i Porsche AG je odlučio investirati u njegove tvrtke Rimac Automobili i Greyp Bikes, otkupom 10 posto udjela. Inovator i poduzetnik zle jezike većim je dijelom utišao nakon predstavljanja svojeg novog automobila na ženevskom salonu. Riječ je o poduzetniku koji ima utjecaj i na vanjsko mnijenje o tehnologijama, pa i onima kojima se pridružuje riječ “budućnost”. Njegov rad redovito je temom najtiražnijih svjetskih magazina.

Josip Stojanović (51)

Vlasnik grupacije Jolly ima dva hotela. Ljetos je na otvorenju njegova novog hotela Olympia Sky u Vodicama, s obzirom na to da je bila riječ o jednoj od najvećih turističkih investicija vrijednoj 172 milijuna kuna, nazočio predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandrokovića, ministar turizma Gari Cappelli, posebni izaslanik predsjednice Tomislav Mađar i brojni drugi uzvanici. Njegov drugi hotel Olympia lani je imao 65 milijuna kuna prihoda i 195 zaposlenih. Zastupnik je Mercedesa u Hrvatskoj i njegov Jolly Autoline lani je imao prihod od 209 milijuna kuna i 87 zaposlenih, a Jolly Eko 27 milijuna kuna i 89 zaposlenih. Nacional ga je još 2005. nazvao “dalmatinskim kraljem trgovine i sporta” jer je njegov i ženski košarkaški klub iz Šibenika. Pozornost medija privukao je i nabavom najskupljeg automobila u Hrvatskoj, McLarenova Mercedesa SLR, proizvedenog u ograničenoj seriji, koji je platio oko 27 milijuna kuna.

Davor Šuker (50)

Predsjednik HNS-a i član Izvršnog odbora Uefe, u domaćim okvirima nema utjecaj kakav bi trebalo imati jedno od najvećih imena hrvatskog nogometa, ali s uspjehom reprezentacije na svjetskom turniru, raste i njegova moć.

Damir Boras (66)

Rektor Sveučilišta u Zagrebu utjecajan je u konzervativnim krugovima.

Ivan Đikić (52)

Znanstvenik svjetskoga ugleda s nizom međunarodnih priznanja svojim je stavom o nultoj toleranciji plagijata posredno utjecao na smjenu bivšeg ministra Pave Barišića i prepuštanja kurikularne reforme ministrici po izboru HNS-a. Kada Đikić nešto kaže ili objavi, svi slušaju i čitaju.

Marin Soljačić (44)


Profesor fizike na prestižnom Massachusetts institutu za tehnologiju, poznat po istraživanju bežičnog prijenosa električne energije. Novčano potpomaže mlade hrvatske talente i potiče filantropski angažman. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović posjetila ga je u Bostonu te mu je lani u prosincu uručila priznanje u društvu dekana tog prestižnog sveučilišta.

Igor Štagljar (52)

Jedan od vodećih svjetskih mikrobiologa sa sveučilišta u Torontu koji radi na istraživanju lijeka protiv raka pluća, ali koji i društveno osjetljiv pa je podržao kurikularnu reformu.

Nenad Ban (52)

Molekularni biolog, znanstvenik koji je u novom dobu došao najbliže Nobelu. Živi u Švicarskoj i radi na prestižnom institutu ETH u Zürichu.

Igor Rudan (46)

Stručnjak za globalno zdravlje radi sa zakladom Billa i Melinde Gates dajući doprinos spašavanje života djece u zemljama Trećeg svijeta. Iznimno je gledan njegov serijal globalnom zdravlju. Večernjakov je kolumnist.

Berislav Jelinić

Glavni urednik Nacionala, tjednika koji je inicirao aferu o potencijalnom sukobu interesa Tomislava Karamarka u slučaju Ina – MOL, što je i dovelo do pada Vlade.

Krešimir Sever (59)

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata s više od 127.000 članova još od 1999. Jedan od rijetkih koji iskreno osjeća ideje za koje se zalaže. Suradnik je Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve. Obvezni sugovornik medija kad je riječ o socijalnim i sindikalnim temama.

Foto: Zarko Basic/PIXSELL

Jadranka Sloković (64) i Čedo Prodanović (69)

Branitelji aktualnih i bivših moćnika, Ive Sanadera, Milana Bandića, Nadana Vidoševića... Svojim obranama utječu ne samo na njihove osobne sudbine već i uvelike i na percepciju pravosuđa u očima javnosti.

Zvonimir Boban (49)

Savjetnik predsjednika Fife, svjetske nogometne organizacije.

Neven Mimica (64)

Europski povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj.

Branko Smerdel (69)

Predstojnik Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu najveći je autoritet za ustavna pitanja.

Aziz Hasanović (52)

Muftija i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj čije su riječi razuma, dijaloga i promicanja univerzalnih vrijednosti iznimno važne za međureligijsko poštovanje i poštovanje različitosti, osobito u društvu opterećenom podjelama.

Damir Mišković (53)

Predsjednik HNK Rijeka i uspješni gospodarstvenik.

Alojzije Šestan (71)

Osnivač i čelnik Šestan-Buscha (lani prihod 41 milijun kuna i 46 zaposlenih) koji izvozi antibalističke borbene kacige u 70 zemalja. Upravlja s 4,3 milijuna eura vrijednom imovinom.

Ivan Žabčić (60) i Marko Vuković (69)

Suvlasnici HS Produkta, karlovačke tvrtke za proizvodnju vatrenog oružja. Lani su imali prihod od 576 milijuna kuna, dobit 219 milijuna kuna, a imaju 1623 zaposlena. Godišnje proizvode 600.000 pištolja i 70.000 jurišnih pušaka, koje izvoze diljem svijeta. U ožujku im je u posjet došla i predsjednica države.

Vjekoslav Majetić (63)

Dok-Ing je pionir hrvatske robotske industrije, poznat u svjetskim kriznim žarištima zbog svojih robotiziranih vozila za razminiranje. Na međunarodnoj izložbi inovacija i novih tehnologija u Kuala Lumpuru u Indoneziji osvojio je glavnu nagradu i zlatnu medalju za rudarski buldožer.

Đuro Horvat (75)

Čelnik Tehnixa, vodeće ekoindustrije u ovom dijelu Europe, tvrtke koja je lani imala prihod 240 milijuna kuna i 358 zaposlenika. Promotor moralnog kapitalizma dao je beskamatni kredit radnicima kako bi otplatili dugove i deblokirali račune.

Tomislav Tolušić (39)

Ministar poljoprivrede odlaskom Martine Dalić postao je potpredsjednik Vlade te je jedan od popularnijih ministara.

Tomislav Mamić (59)

Vlasnik trgovinskog lanca Tommy, od 2013. Bobisa (prihod od 45 milijuna kuna narastao je lani na 138 milijuna, a od 166 na 624 zaposlena), postao većinski vlasnik Francka, kupio i Koteks od Željka Keruma, pokazivao interes i za preuzimanje Konzuma.

Frane Barbarić (52)

Predsjednik uprave HEP-a, predsjednik HDZ-a Novi Zagreb – istok te premijerov izbor na tu poziciju.

Đuro Sessa (60)

Predsjednik Vrhovnog suda od 14. srpnja 2017., počasni predsjednik Udruge hrvatskih sudaca, dopredsjednik Međunarodne udruge sudaca i član Izvršnog odbora Europske udruge sudaca, u travnju je na osnivačkoj skupštini Globalne mreže za promicanje i zaštitu integriteta sudstva imenovan u deseteročlani Odbor savjetnika.

Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL/Marin Tironi/PIXSELL

Gordan Maras (44)

Novi šef zagrebačkog SDP-a pobijedio je kandidata predsjednika SDP-a Davora Bernardića.

Mate Radeljić (45)


Savjetnik predsjednice države za unutarnju politiku utječe na poteze predsjednice.

Anđelko Akrap (64)

Savjetnik predsjednice za demografska pitanja stručna joj je potpora u zapaženim i ustrajnim kritikama Vlade Andreja Plenkovića zbog nedostatnog angažmana oko pitanja svih pitanja za hrvatsko gospodarstvo, mirovinski i zdravstveni sustav, sprečavanje odlaska mladih.

Darko Horvat (47)

Novi ministar gospodarstva, koji je u vrijeme Tomislava Karamarka bio ministar poduzetništva i obrta. Potpredsjednik je HDZ-a i predsjednik Županijske organizacije HDZ-a u Međimurskoj županiji.

Vlado Košić (59)

Sisački biskup ima snažan utjecaj na krajnju desnicu bez obzira na to što je u izboru Hrvatskog udruženja za odnose s javnošću 2018. proglašen antikomunikatorom godine zbog širenja nesnošljivosti.

Joe Bašić (47)

Kanadsko-hrvatski poduzetnik, vlasnik MPG-a, uspio je u suradnji s Vladom, HTZ-om, Splitsko-dalmatinskom županijom i Gradom Splitom u Hrvatskoj zadržati Ultru Europe. Grb EDM festivala dospio je i na Hajdukov dres. O utjecaju tog festivala na turizam ne samo za Split i Dalmaciju ne treba govoriti.

Foto: Damir Spehar/PIXSELL/ Ilustracija

Biljana Borzan (46)

EU parlamentarka uspjela se izboriti za pravednije tržište i bolju kvalitetu hrane ne samo u RH već i na razini cijelog EU, osobito istočnih članica te je svojim istraživanjem uzdrmala velike kompanije. Na prijedlog 29 nevladinih udruga iz Hrvatske i inozemstva dobila je ovogodišnjeg EU Oscara u kategoriji ženskih prava.

Zvonimir Troskot (34)

Čelnik narodne inicijative “Narod odlučuje”. Riječ je o mladom i školovanom predstavniku nove generacije konzervativnih aktivista koji i te kako zadaju glavobolju onima na ljevici, ali i na desnici.

Ana Lederer (54)

Pročelnica zagrebačkog Ureda za kulturu s budžetom od 600 milijuna kuna.

Boro Maletić

Lobist, inače zagrebački stomatolog, kojeg su slovenski mediji spominjali kod prodaje Mercatora Agrokoru kad je navodno rečeno: “Hej, hitno mi treba, Boro Maletić, moram doći do Linića i Prke”, a spominjao se i kao glavni lobist u spašavanju Ježićeve Dine. Njemu se pripisuje i MOL-ovo preuzimanje Ine.Spominjao se i kao Gazpromov lobist. Svojedobno je s Hrvojem Petračem vodio štedionicu. Počasni konzul Crne Gore u Dubrovniku.

Mate Uzinić (50)

Dubrovački biskup, zbog svojih stavova zanimljiv je medijima. Tako je nedavno na Facebook profilu, uz napomenu kako bi se nakon svega što su rekli “za” i “protiv” Istanbulske konvencije neki trebali pitati pripadaju li još uvijek Crkvi, izrazio neslaganje sa splitskim svećenikom don Josipom Mužićem ustvrdivši kako nije u duhu evanđelja odbiti pričest vjerniku koji nije glasovao za povlačenje Istanbulske konvencije sve dok se ne pokaje i javno ne opozove sramotni čin. “Nije nam poslanje tjerati ljude iz Crkve, nego im pomagati da se vrate”, napisao je Uzinić.

Nenad Bakić (51)

Poduzetnik i pokretač STEM revolucije u školama i knjižnicama putem podjele mikrorobota financiranih putem crowdfunding kampanje, zbog čega je proglašen za Večernjakovu osobu godine te ga je predsjednica države imenovala svojim savjetnikom za digitalnu transformaciju i STEM. Ulaganjem 20 milijuna kuna postao je većinski vlasnik Varteksa.


Foto: Instagram Dejan Lovren

Zlatko Dalić (51)

Izbornik nogometne reprezentacije, ovih dana svojim odlukama utječe na organizaciju poslova, godišnjih odmora i svakodnevice najvećeg dijela Hrvata, i to izrazitije ako reprezentacija bude nastavila turnir. Poslovna politika tisuća kafića, proizvođača piva, agencija, medijskih kuća... izravno je ovisna o Dalićevim odlukama. Malo tko ima trenutačno takvu moć poput njega premda je na toj poziciji, i baš sada, ta moć vrlo varava, danas je imaš, a sutra nemaš. Naravno, osim ako se ne ponovi 1998...

Dubravka Vrgoč (57)

U prve četiri godine mandata posjećenost HNK Zagreb podigla je na 96 posto (Drama i Balet) i 87 posto (Opera), producirala hitove poput “Tri zime”, “Ljudi od voska”, “Ciganin, ali najljepši”, balete “Gospoda Glembajevi”, “Smrt u Veneciji” te sustavno naručuje nove dramske tekstove od domaćih autora, što i jest jedan od važnijih poslova intendanta središnje nacionalne kazališne kuće, a što njezini prethodnici godinama nisu radili.

Komentara 83

KA
karlo98
20:41 24.06.2018.

Sva sreća da nisu moćniji od boga pa moraju krepati svi

ZA
zadar1
21:01 24.06.2018.

meni nitko od njih nije bitan u mome zivotu i sretan sam zbog toga....😀😀😀😀.....i sve ih na.ijem....😎😎😎😎

DO
dom7
21:11 24.06.2018.

Zašto se ne ispita kako je do svega došao Tedeschi prijatelj od Milanovića?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije