Još je malo vremena ostalo za podnošenje zahtjeva za naplatu poreza na nekretnine. Rok je 31. ožujka. Porez na nekretnine se utvrđuje prema mjestu gdje se nekretnina nalazi. Kako napominju iz Porezne, prijavu podataka bitnih za oporezivanje nisu dužni podnijeti građani za nekretnine za koje se plaća komunalna naknada, kao i za nekretnine koje se iznajmljuju na temelju ugovora o najmu ili zakupu koji je prijavljen Poreznoj upravi radi plaćanja poreza na dohodak od imovine. Porezna uprava je na svojim stranicama objavila neke od primjera kako bi lakše građanima objasnila za koje se nekretnine treba prijaviti porez, a za koje ne treba.
1. Vlasnik živi u svojoj jedinoj nekretnini (kuća ili stan) i plaća komunalnu naknadu.
Porez se ne treba prijaviti. S obzirom na to da nekretnina služi za stalno stanovanje, na nju se ne plaća porez na nekretnine. Iz podataka komunalne naknade i iz OIB sustava porezno tijelo će utvrditi postojanje nekretnine i zadovoljavanje uvjeta za oslobođenje. Porezno tijelo ne donosi rješenje (jer se ne utvrđuje porez).
2. Vlasnik posjeduje dodatnu nekretninu (vikendica, stan za odmor) u kojoj povremeno boravi
Porez se ne prijavljuje. Vlasnik nekretnine obveznik je plaćanja poreza na nekretnine (jer ne zadovoljava uvjete za oslobođenje). Porezno tijelo utvrđuje porez rješenjem temeljem evidencije komunalne naknade (podatak o nekretnini) i podatka da na nekretnini nema prijavljenog prebivališta/boravišta.
3. Vlasnik ima dodatnu nekretninu u kojoj stalno živi član obitelji (roditelji, djeca, bračni drug).
Ne treba prijavljivati porez. S obzirom na to da nekretnina služi za stalno stanovanje člana obitelji vlasnika, vlasnik nekretnine oslobođen je plaćanja poreza na nekretnine. Iz podataka komunalne naknade i iz OIB sustava porezno tijelo će utvrditi postojanje nekretnine i zadovoljavanje uvjeta za oslobođenje. Porezno tijelo ne donosi rješenje (jer se ne utvrđuje porez)
4. Vlasnik ima dodatnu nekretninu u kojoj stalno živi osoba koja nije član obitelji (bez formalnog ugovora).
Ne treba prijavljivati porez. S obzirom na to da nekretnina služi za stalno stanovanje, vlasnik nekretnine oslobođen je plaćanja poreza na nekretnine. Iz podataka komunalne naknade i iz OIB sustava porezno tijelo će utvrditi postojanje nekretnine i zadovoljavanje uvjeta za oslobođenje. U ovom slučaju moguće je preispitivanje postoji li najamni odnos.
5. Nekretnina oštećena zbog prirodne nepogode, neprikladna za stanovanje.
Treba se prijaviti porez. Porez na nekretnine ne plaća se na nekretnine koje zbog proglašenja prirodnih nepogoda u određenom poreznom razdoblju nisu podobne kao stambeni prostor. Međutim, da bi bio oslobođen plaćanja poreza, vlasnik nekretnine dužan je prijaviti stanje. Temeljni dokaz je nepostojanje infrastrukture ili drugog uređaja koji to zamjenjuje, ali je navedeno moguće dokazati i drugim objektivnim dokazima (naljepnica, fotografije, izvješće sudskog vještaka i dr.).
6. Derutna nekretnina, bez mogućnosti stanovanja.
Treba se prijaviti porez. Porez na nekretnine ne plaća se na nekretnine kojima je onemogućena stambena namjena. Međutim, da bi bio oslobođen plaćanja poreza, vlasnik nekretnine dužan je prijaviti i dokazati navedeno. Temeljni dokaz je nepostojanje infrastrukture ili drugog uređaja koji to zamjenjuje, ali je moguće koristiti i druge objektivne dokaze (naljepnica, fotografije, izvješće sudskog vještaka i dr.).
7. Kuća za stalno stanovanje, djelomično iznajmljena turistima.
Ne treba se prijaviti porez. Porez na nekretnine ne plaća se na nekretnine koje domaćinu (određenom prema propisu kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost) služe za stalno stanovanje. Iz podataka komunalne naknade, OIB sustava i Informacijskog sustava Porezne uprave porezno tijelo će utvrditi postojanje nekretnine i zadovoljavanje uvjeta za oslobođenje. Porezno tijelo ne donosi rješenje (jer se ne utvrđuje porez).
Ostale primjere možete pogledati na stranicama Porezne uprave.
Poduzetnici i građani trebaju prijaviti nadležnom poreznom tijelu za utvrđivanje i naplatu poreza nekretnine za koje ostvaruju uvjete od oslobođenja plaćanja poreza na nekretnine, i to:
- ako je namijenjena za stalno stanovanje (ako u njoj stanuje osoba bez prijavljenog prebivališta/boravišta ili ako za nju nije prijavljen ugovor o najmu Poreznoj upravi),
- ako nekretnina nije podobna za stambeni prostor uslijed proglašenja prirodnih nepogoda,
- ako je onemogućena stambena namjena,
- za nekretninu koja ima javnu namjenu ili je namijenjena institucionalnom smještaju osoba te
- za nekretnine namijenjene prodaji ili koje su preuzete u zamjenu za neplaćena potraživanja (ako od dana unosa u poslovne knjige ili od dana preuzimanja pa do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez proteklo manje od šest mjeseci).
Porez se plaća godišnje, a iznos se kreće od 0,60 do 8,00 eura po kvadratnom metru korisne površine nekretnine. Odluku o visini poreza donosi jedinica lokalne samouprave (grad ili općina) na čijem se području nekretnina nalazi. Iznos poreza ovisi o lokaciji, a može se povećati ovisno o kriterijima poput starosti nekretnine ili prisutnosti sadržaja.
Prema podacima Porezne uprave, 215 općina i gradova povećalo je iznos poreza, 284 zadržalo je isti iznos, a 57 ga je smanjilo. Minimalni iznos od 0,60 eura/m2 primjenjuje 119 gradova i općina, dok je najveće porezno opterećenje (5-8 eura/m2) propisalo 73 grada i općine. Primjerice, Zagreb je odredio 5 eura/m2, Split 1,99 eura/m2, Rijeka 5 eura/m2, a Osijek 0,60 eura/m2. Gradovi poput Umaga, Visa, Svetog Filipa i Jakova, Fažane i Baške Vode odredili su maksimalni iznos od 8 eura/m2.
Ili kraće: po svim navedenim kategorijama, jedva da će itko platiti da nije već ranije plaćao - pa čemu onda cijela ova parada. ALI kako je sve još nedorečeno i ima nejasnoća (kao i svaki RH zakon), naplatit će se i nekome kome realno ne treba. Pa se ti kasnije žali 😂