Vrlo dirljive su bile meditacije na 14 postaja Križnog puta održanog na Trgu sv. Petra. Papa Franjo je molio i na koncu, na 14. postaji, držao križ koji su nosili, među ostalima, i zatvorenici, zatvorski čuvari, zdravstveni djelatnici. Na koncu obreda Križnog puta papa Franjo nije održao govor kao što je činio na koncu obreda održanih kod Koloseuma.
Ovogodišnji Križni put, prvi puta nakon 56 godina, nije održan pokraj Koloseuma u Rimu već je održan na trijemu bazilike Sv. Petra bez prisutnosti hodočasnika. Taj obred Velikog petka na praznom Trgu sv. Petra održan je u prisutnosti pape Franje.
Održavanje Križnog puta kod Koloseuma, koji je promaknuo talijanski franjevac Leonardo Portomauricijski prvi je puta u povijesti bilo organizirano 1750. kada je bila proglašena sveta godina. Bilo je to u vrijeme pape Benedikta XIV. (1740-1758.), koji je posvetio taj Križni put i proglasio Koloseum mjestom spomena na kršćanske mučenike.
Od tada pa sve do 1871. godine održavao se Križni put kod Koloseuma. Prekinut je jer je došlo do ujedinjena Italije, oduzimanja Crkvi svjetovne vlasti i jer su se papa, tada Pio IX. (1846.-1878.), i vrh Katoličke crkve povukli u Vatikan. Ponovno održavanje Križnog puta kod Koloseuma pokrenuo je papa Pavao VI. (1963.-1978.) od 1964. i do 1970. Se meditiralo na postajama na osnovu tekstova iz Biblije. Zatim do 1977. su tekstovi za meditacije bili napisano na osnovu tekstova raznih svetaca. Od 1979. u obredu Križnog puta kod Koloseuma i nošenjem križa sudjelovao je papa Ivan Pavao II., a tekstovi meditacije su, nakon prvog napisanog na osnovu tekstova Pavla VI., bili nadahnuti tekstovima svetaca i blaženika do 1984. kada je promišljanje kod 14 postaja napisao Ivan Pavao II. Naredne, 1985., godine Ivan Pavao II. Je potaknuo da se pisanje meditacija povjeri piscima, svećenicima, sudionicima društvenog života. To praksu nastavili su i Benedikt XVI. i Franjo.
Ovogodišnje meditacije za 14 postaja Križnog puta napisali su zatvorenici kaznionice Due Palazzi iz Padove. Navečer, u 21 sat, pobožnost Križnoga puta održana je na Trgu svetoga Petra, s postajama duž kolonade, oko obeliska i na kraju na prostoru koji vodi do bazilike. Križ nose dvije skupine ljudi: zatvorenici kaznionice Due Palazzi iz Padove, među kojima su i neki koji su napisali meditacije za Križni put; te liječnici i bolničari Vatikanske zdravstvene službe, koji su na prvoj crti u pomoći pogođenima pandemijom koronavirusa.
FOTO Križni put u Rimu
Na postajama se promišljalo o roditeljima koji plaču zbog ubojstva njihove kćerke, o zatvoreniku osuđenom na doživotni zatvor zbog ubojstva, a koji se pokajao, o svećeniku neopravdano osuđenom i koji je ipak proveo osam godina u zatvoru, o djevojci koja živi bez oca koji je u zatvoru, o svakodnevnom angažiranju dobrovoljaca, policajaca, odgajatelja, sudaca… Meditacija na prvoj postaji je upravo ona kćerke osuđenika koja kaže kako i nakon 29 godina što je njezin otac proveo u zatvoru “nije izgubila sposobnost srama”. Na drugoj postaji otac oplakuje kćer koju su ubili nasilnici. Svećenik opisuje kako je prošao osobnu kalvariju jer je bio optužen i proveo osam godina u zatvoru nepravedno. Promišljanja, dakle, o onima koji nose križeve u današnjici, a o kojima se, možda, znade manje nego o onima svakodnevice kao što su nezaposlenici, migranti, siromašni…
Prilikom svih obreda u ovom Velikom tjedno pod koronavirusom bila su izložena i dva rimska simbola borbe protiv kuge: raspelo iz crkve svetoga Marcela i slika Majke Božje Spasa rimskoga naroda iz bazilike svete Marije Velike.
Tijekom bdjenja na Veliku subotu, koje će započeti u 21 sat, neće biti krštenja. Prisutni neće imati svijeće, a tri zaziva „svjetlo Kristovo“ bit će zazvana samo uz paljenje svjetala u bazilici sv. Petra. , tijekom procesije prema oltaru Katedre svetoga Petra. U trenutku Slave, koja naviješta uskrsnuće, oglasit će se zvona bazilike svetoga Petra. Jednostavna misa će biti na Uskrs, a kraju je će Franjo otići u sakristiju, odložiti crkveno ruho, a potom će se vratiti u baziliku gdje će uputiti poruku Urbi et Orbi (Gradu i svijetu), te udijeliti uskrsni blagoslov.
i sto će na to bog reći ? Ništa ko' i dosad