Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković najavio je da će sutra u Vladu stići paket pravosudnih reformi pripremljen za drugo čitanje nakon što je provedena javna rasprava. Najavio je i da se sutra sastaje s ministrom pravde BiH s kojim će razgovarati i o sporazumu o izručenju iz 2012. koji je aktualiziran sa slučajem Zdravka Mamića za kojim je zasad raspisana tjeralica.
Sudovi dostupniji građanima
Za mjesec dana mogao bi biti završen radni tekst novog Ovršnog zakona, a na pitanje novinara u povodu prijedloga predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da se ovrhe vrate sudovima, rekao je da se ide u tom smjeru.
Na Markovom trgu organizirali sprovod pravde:
– Radeći na prijedlogu novog ovršnog zakona polazimo od činjenice da malo treba preraspodijeliti uloge sudionika ovršnog postupka i već smo u ciljevima rekli da postupak treba koncentrirati. Današnja situacija je takva da imamo puno sudionika koji vode različite etape i faze postupka, mislimo da bi sud bio dobro tijelo koje donosi odluke u ovršnom postupku, pogotovo na temelju vjerodostojne isprave. Ali, ne možemo isključiti ni bilježnike i Finu iz postupka – rekao je Bošnjaković upozoravajući da je riječ o 700.000 predmeta godišnje.
– Bez redefiniranja uloga ostalih sudionika, Fine i javnih bilježnika, ponovno bismo zatrpali sudove brojnim neriješenim predmetima. Stoga imamo plan na tom tragu – najavio je Bošnjaković dodajući kako je to i u skladu s odlukom Europskog suda koji javnim bilježnicima ne priznaje status pravosudnog tijela pa u EU ni javnobilježničke isprave nisu priznate. Kako bi sud donosio odluku, bili bi smanjeni troškovi koje zaračunavaju javni bilježnici i Fina pa bi time bili smanjeni troškovi ovrha, što se dodatno očekuje i od digitalizacije procesa.
Prethodni nacrti zakonskih tekstova iz paketa pravosudne reforme neće biti značajno izmijenjeni.
– Spajanje prekršajnih i općinskih sudova donijet će pravosuđu novi kadrovski potencijal jer će se predmeti koji nemaju suca moći preraspodijeliti sucima koji nemaju dovoljno sudskih predmeta u radu. Na taj način pravosuđe će biti brže i riješit će više predmeta. Nova mreža sudova omogućit će bolji pristup građana sudovima jer se izmjenama jačaju stalne službe izvan sjedišta sudova. Inzistiramo na tomu da građani ne putuju u gradske centre ako imaju stalnu službu u svome mjestu – rekao je Bošnjaković. I treća bitna novost je da se pravosudnom reformom želi bolji, brži i kvalitetniji rad Državnog sudbenog vijeća i Državnoodvjetničkog vijeća pri imenovanju pravosudnih dužnosnika.
– Skraćujemo rokove, želimo objektivnije kriterije i odluke koje ne izazivaju dvojbe u javnosti, pa ni Ustavni sud neće imati posla – rekao je ministar. Naglasio je i važnost uvođenja odjela za praćenje prakse Europskog suda za ljudska prava i Europskog suda. Građani bi trebali dobiti brže postupke i bolju pravosudnu uslugu, odnosno bolje suce koji će se birati u transparentnom, objektivnom i bržem postupku.
– Brža pravda je bolja pravda – zaključio je ministar.
Dio Splita preuzima Makarska
DSV bi, kako doznajemo, trebao dodjeljivati manje bodova nego dosad, tako da se njegov utjecaj smanjuje, ali zadržao bi slobodu izbora neovisno o bodovnoj listi s tim da će svoje odluke morati detaljno obrazložiti u pisanom obliku, na čemu je kroz dvije nedavne odluke o ukidanju imenovanja četiri županijske sutkinje u Zagrebu inzistirao i Ustavni sud. Sužava se uloga ministra pravosuđa, a ojačava sudbena neovisnost, time što ministar više ne bio davao mišljenje za izbor predsjednika sudova, niti će on imenovati vršitelje dužnosti čelnika sudova i državnih odvjetništava, već više pravosudne instance.
Visoki kazneni sud počeo bi s radom 1. siječnja 2020. te bi odlučivao o žalbama protiv odluka županijskih sudova, a ne i općinskih, te bi imao 15 sudaca. Što se tiče snimanja sjednica DSV-a i DOV-a, ono bi se uvelo kao mogućnost, a ne obveza. Novost je odustanak od drugog općinskog suda u Splitu. Umjesto toga, dio tereta preuzeo bi Općinski sud u Makarskoj.
Imamo najviše sudova u EU, a imamo najviše nerješenih slučajeva. Toliko o zakonima i sucima... A FINA i javni bilježnici su jedan od većih generatora blokiranih građana. Na ovrhu od parsto kuna dođe javni bilježnik i FINA sa koju tisuću. I onda od tu sve krene krivo... Ovo je jako dobar pokazatelj koliko ova vlada ne može protiv interesnih skupina, protiv klijentelizma i nepotizma. FINA je masovno uhljebnička institucija kojoj država na silu nalazi posao, a javni bilježnici su interesna skupina opet ovisna o politici... I onda ćemo opet morati plaćati za oprost dugova, opet će biti sve po starom... Nema ova vlada niti želju niti snagu riješiti problem blokiranih. Uostalom, na dugu se jedino država u potpunosti naplati. I to masno...