NOVA STUDIJA

Ozbiljno upozorenje: rak napada pretile i 4 puta češće no ostale

Pretilost
Foto: Getty Images
1/4
10.08.2019.
u 09:23

Nova studija pokazala je da je debljina puno češći uzročnik više vrsta raka nego što se to dosad smatralo, što itekako zabrinjava u vrijeme epidemije debljine koja hara u razvijenim zemljama

Višak kilograma drugi je među uzrocima raka, odmah nakon pušenja, u razvijenim zemljama, zaključak je netom objavljene studije kojom je utvrđeno da je veličina rizika dosad pripisivana debljini za obolijevanje od raka bitno veća no što se to smatralo. Rad skupine autora, objavljen u International Journal of Epidemiology, navodi da debljina čini dvostruko veći rizik za rak bubrega, jajnika, maternice i adenokarcinom jednjaka, četiri puta za rak gušterače i rak debelog crijeva.

Pušenje obuzdano

Do takvog zaključka došlo se specifičnom metodom, tzv. Mendelovom randomizacijom i analizom akumulirane izloženosti višku kilograma tijekom godina.

– Mendelova randomizacija proizvodi procjene uzročnih odnosa, konkretnije, koristi pojedine varijacije gena s poznatom funkcijom s ciljem procjene kauzalnih učinaka na nastanak nekog procesa, bolesti itd. – pojašnjava prof. dr. Dragan Primorac napominjući da rezultati dobiveni takvom analizom nemaju apsolutnu sigurnost budući da nisu ukalkulirali nepoznate genetske varijacije koje također mogu imati veliku ulogu u nastanku bolesti.

Dragan Primorac: Tzv. Mendelova randomizacija koristi pojedine varijacije gena s ciljem procjene učinaka na nastanak bolesti
Foto: Ivo Čagalj/PIXSELL

Dosad se, kako stoji u studiji, smatralo da se šest posto svih vrsta raka može pripisati debljini, ali podaci prikupljeni za taj rad kažu da je taj podatak vjerojatno podcijenjen. Spomenuta studija nije prva koja se bavi istraživanjem debljine kao uzročnika pojedinih vrsta raka, ali otkriva da je ta povezanost puno veća nego što se dosad mislilo. Netom prije u Velikoj Britaniji tamošnja je organizacija Cancer Research UK priopćila da su rak crijeva, bubrega, jajnika i jetre vjerojatnije prouzročeni viškom kilograma nego pušenjem te da su u riziku milijuni ljudi. Riječ je, naime, o zemlji koja je uspješno provela kampanju protiv pušenja i u kojoj je broj pušača smanjen na 14,7 posto. Debljina je stoga sada u prvom planu kao javnozdravstveni problem na Otoku gdje su se pojavile i reklame na kojima je slika kutije cigareta s nazivom “debljina” što je pak podijelilo javnost, ali ne i struku.

– Iako je stopa preživljenja od raka rekordno visoka, taj važan napredak može ugroziti brzorastuća epidemija debljine – citiraju tamošnji mediji izjavu Simona Stevensa iz NHS-a, britanskog, nazovimo ga tako, državnog zavoda za zdravstvo, koji je debljinu nazvao “novim pušenjem”. Upozorenje je izdala i britanska udruga liječnika i druge organizacije, a svi ističu da se epidemija debljine može smanjiti jedino nizom mjera. Britanske brojke o debljini gotovo su identične hrvatskim podacima; kod nas je, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, s viškom kilograma gotovo 58 posto stanovnika starijih od 18 godina.

Mirko Koršić: Pušenje kao uzrok pada, a debljina preuzima tu veličinu rizika kod obolijevanja od raka
Foto: Žarko Bašić/PIXSELL

Djeca posebno ugrožena

– Kad je pušenje, da tako kažem, u nekim zemljama riješeno, okrenule su se problemu debljine. Sigurno je samo da pušenje kao uzrok raka pada, a debljina preuzima tu veličinu rizika. Poznato je bilo da je kod žena u menopauzi koje imaju višak kilograma rak dojke češći nego kod onih koje nemaju višak kilograma, ali debljina ima i drugih mehanizama koji mogu utjecati na neoplazme – ističe prof. dr. Mirko Koršić, liječnik koji je u nas odavno počeo upozoravati na debljinu kao uzrok niza zdravstvenih problema.

Premda se svi zaključci prvenstveno odnose na odraslu populaciju, problem debljine započinje već u dječjoj dobi. Hrvatska po tom pitanju također ima poražavajuću statistiku prema kojoj su djeca u nas među pet europskih zemalja s najdebljom populacijom te dobi. Podsjetimo, prva aktivnost administracije uslijedila je nedavno najavom dodatnog oporezivanja slatkih sokova.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije