Na hrvatskim cestama prošle je godine poginulo 297 osoba, što je 20 poginulih manje u odnosu na 2018. Tako je prvi put broj smrtno stradalih u cestovnom prometu u Hrvatskoj pao ispod 300 u jednoj godini. No, u Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa 2011. - 2020. navedeno je da je glavni cilj broj poginulih na hrvatskim cestama do 2020. smanjiti na 213, odnosno za 50 posto u odnosu na 2010. A prema trenutačnom stanju, to je teško dostići.
U Ministarstvu unutarnjih poslova kažu da je poduzimanjem brojnih aktivnosti od 2011. do 2019. ipak znatno smanjen broj poginulih, odnosno za 30,3 posto u odnosu na referentnu 2010. kad je poginulo 426 ljudi. Nisu postignuti ni gotovo svi ostali kvantitativni ciljevi navedeni u Nacionalnom programu, odnosno postignut je samo jedan, i to da postotak uporabe zaštitne kacige vozača mopeda i motocikala i putnika na tim vozilima bude oko 98 posto.
Uređaji za nadzor brzine
No u MUP-u vjeruju da će uz prošlogodišnju izmjenu zakonskih propisa, odnosno pooštravanje sankcija za najteže prekršaje, te uz uvođenje dodatnih uređaja za nadzor brzine te ostalih aktivnosti koje provodi to Ministarstvo, uključujući i osvještavanje građana preko medija o potrebi propisnog ponašanja na prometnicama, pridonijeti daljnjem smanjenju stradavanja na prometnicama, odnosno ostvarenju i glavnog i kvantitativnih ciljeva Nacionalnog programa.
Iako u MUP-u pad smrtno stradalih na cestama prošle godine pripisuju i uvođenju strožih kazna za prometne prekršaje koje su stupile na snagu u kolovozu 2019., prometni stručnjak Željko Marušić s time se ne slaže. On upozorava da je pad poginulih u cestovnom prometu bio puno veći u prvih osam mjeseci prošle godine, nego na razini cijele 2019. Tako je od siječnja do kraja kolovoza na hrvatskim cestama poginulo 175 osoba, što je 19 posto manje u odnosu na isto razdoblje 2018. Na razini pak cijele prošle godine, broj poginulih je manji za 6,4 posto u odnosu na godinu prije.
Izvjesnost kažnjavanja
– Nedostatak uvođenja strožeg zakona je izvjesnost odnosno neizvjesnost kažnjavanja. Kod nas možete od Zagreba do Bregane juriti koliko hoćete iznad dopuštene brzine i neće vas kazniti. Ako pak u Austriji tako vozite, kaznit će vas svaki put – kaže Marušić.
Prema njegovu mišljenju, do pada broja poginulih u cestovnom prometu kod nas bi ionako došlo, i to zbog iseljavanja. Tako je na cestama sve manje mladih vozača, a s druge strane ipak nam se nešto pomlađuje vozni park, a to znači da vozimo bolje automobile.
Marušić smatra i da su za sigurnost prometa u Hrvatskoj, kako kaže, nacionalna katastrofa slučajevi predsjednika Županijskog suda u Zagrebu Ivana Turudića i bivšeg zamjenika ravnatelja policije Josipa Čelića koji su uhvaćeni u vožnji znatno iznad dopuštene brzine, ali su se izvukli i prošli nekažnjeno. To je, smatra Marušić, jako loša poruka svima, pogotovo mladim vozačima.
Ja bih rekao prirodna selekcija. U jednom trenutku broj nesreća se smanji jer je previše "takvih" poginulo na cestama.