Istraživanje provedeno nad učenicima pokazalo je da ih sve više ima neku teškoću mentalnog zdravlja. Procedure za ulazak u školu, epidemiološke mjere i izbjegavanje komunikacije među razredima stresne su situacije za učenike, no mnoge je ipak najviše pogodio lockdown popraćen problemima tijekom učenja.
''U jednom trenutku vam se ništa ne da pa se nagomilaju zadaci pa imate jedan dan da riješite 3-4 predmeta. U tom smislu je bilo stresno također socijalni učinak lockdowna i karantene, nismo se mogli vidjeti s prijateljima, kolegama iz razreda'', ispričala je Stela Tonner, učenica II. Gimnazije, za RTL.
Učenici su o mentalnom zdravlju i utjecaju nastave na daljinu progovorili na 12. Festivalu prava djece. ''Došlo je do porasta anksioznih i depresivnih poremećaja tek ćemo prave posljedice vidjeti kroz duže razdoblje'', rekla je Katarina Ivče Farnell, direktorica programa Festivala prava djece.
''Izostanak komunikacije, druženja, povlačenje, ali isto tako i burne reakcije, ljutnja neprimjerena ili ljutnja na male povode, ljutnja koja dugo traje, znači da se s djetetom nešto događa, da bi valjalo razgovarati, a i potražit pomoć stručnjaka'', istaknula je Vlatka Boričević Maršanić, subspecijalistica dječje psihijatrije u Poliklinici za zaštitu djece i mladih Zagreb.
Istraživanje provedeno nad 16-godišnjacima pokazalo je da je njih 5,6 % imalo četiri ili više depresivnih tegoba u tjedan dana, više od četvrtine ih je razmišljalo da se ozlijedi, a svaki deseti je barem jednom pokušao samoubojstvo.
''Svako peto dijete, dakle 20 posto ima neku teškoću mentalnog zdravlja, najčešće jesu internalizirani problemi, odnosno emocionalne poteškoće uključujući anksioznost i depresivnost'', izjavila je Boričević Maršanić.
Stručnjaci upozoravaju da strasni uvjeti u kojima se nalazimo mogu dodatno narušili psihofizičku ravnotežu te biti okidač za probleme mentalnog zdravlja.
VIDEO Capak: Ugostitelji traže rigoroznije provjere, bit će više kontrola i nadzora
Nije utjecala nikakva Plandemija nego histeriziranje, panika i preuveličavanje.