Slovenskim bolnicama u borbi s četvrtim pandemijskim valom pomoći će 30 liječnika i medicinskih sestara iz Italije, budući da su tamošnji bolnički kapaciteti došli do maksimalne popunjenosti nakon velikog skoka broja zaraženih koronavirusom. Italija je u prethodnim pandemijskim valovima platila visoku cijenu pa je to svoje bolno iskustvo dobro kapitalizirala i sada se bitno bolje nosi s koronavirusom, no Hrvatska je uz Sloveniju i Austriju najteže pogođena od zemalja Unije.
Službena statistika danas je bilježila 7270 novozaraženih. Među njima 2513 pacijenata na bolničkom liječenju, 324 na respiratoru, a 63 je preminulo. U ovom se valu prešlo na taktiku da sve bolnice imaju COVID odjele, a ne kao prethodno da se COVID pacijenti grupiraju u COVID bolnicama, upravo zato što se procijenilo da će se disperziranim pristupom bolje odolijevati pritisku koji nosi sve veći priljev pacijenata. S rastom broja novoprimljenih bolesnika šire se kapaciteti COVID odjela, a istodobno smanjuju oni za non-COVID pacijente i broj zahvata. Zbog takve strategije zasad nije opcija da se u pomoć zovu strani liječnici, međutim, pitanje je što nas još čeka.
Umorni, ali beskompromisni
– S obzirom na to da kapacitet zdravstvenog sustava za zbrinjavanje i COVID, ali i svih ostalih pacijenata prije svega ovisi o ljudskim resursima, a tek potom infrastrukturnim i materijalnim, realna je mogućnost da s povećanjem brojeva i Hrvatskoj uzmanjka educiranih specijalista. Budući da bilježimo rekordno visok broj COVID pacijenata na respiratorima od početka epidemije, prije svega pomislim na intenzivce i anesteziologe – rekao nam je dr. Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore.
Od svih hrvatskih regija, Istarska županija držala se najbolje u prethodnom pandemijskom razdoblju, no i Istra je pokleknula pa tjednima već i ondje bilježe svoje koronarekorde. – Stanje je kao i drugdje. Imamo iste mjere, a ljudi su već umorni i pomalo im je dosta. Ali, moramo učiniti sve u cilju zaštite javnog zdravlja i tu ćemo biti beskompromisni. Pomno pratimo razvoj situacije i izaći ćemo sigurno s mjerom kojom ćemo nastojati sanirati situaciju – govori Dino Kozlevac, čelnik Stožera civilne zaštite Istarske županije, a na pitanje koja je to mjera, odgovara: – Reducirat ćemo velika događanja do kraja godine. Po svemu sudeći, tako će biti i u čitavoj Hrvatskoj – kaže Kozlevac i objašnjava: – Nije da neće biti događanja, ali nismo više za ona masovna i sve mora strogo biti unutar epidemioloških mjera. Nismo za lockdown, ali valja nam zaoštriti disciplinu i ubrzati cijepljenje.
– Procjene su da bi broj novozaraženih trebao početi padati. Brojke su i dalje velike, ali pomalo se “ispuhuju” pa imamo pojedina područja gdje su brojke manje nego prije desetak dana. Ipak, to je tek procjena, a ne i tvrdnja jer znamo koliko je virus puta pokazao svoju nepredvidivost. Do ponedjeljka ćemo vidjeti smjer kojim se epidemija razvija pa u tom smjeru odlučivati dalje – napominje Kozlevac.
Skok cijepljenih
Dodatno širenje primjene COVID potvrda uvijek je na stolu i to na nacionalnoj razini. Smjer će dati učinak koji bude dala primjena obaveznih COVID potvrda u državnim i javnim službama. A efekt je već vidljiv: dnevno se sada cijepi više ljudi nego što ih se ukupno cijepilo u tjedan dana prije dva-tri mjeseca. Učinak COVID potvrda na cijepljenje vidio se ljetos na primjeru Francuske, podsjeća dr. Luetić. Kada su ih uveli u srpnju, bili su na 53% cijepljenog stanovništva, a mjesec dana poslije cijepljenost u Francuskoj porasla je na 68%. U četiri ljetna tjedna cijepili su 15% ukupne populacije, više od devet milijuna ljudi!
COVID-19 povećao je i štetnu potrošnju antibiotika
S pojavom COVID-19 porastao je i pritisak na jedinice intenzivnog liječenja gdje su pacijenti zbog brojnih invazivnih intervencija posebno osjetljivi na infekcije izazvane rezistentnim bakterijama. Cijepljenje protiv COVID-19, stoga, ima i veliko značenje na sprečavanje širenja rezistencije na antibiotike, čulo se na međunarodnom online panelu „Antibiotici nisu bomboni“. Nepravilno uzimanje antibiotika jedan je od najvećih javnozdravstvenih problema danas te izravno uzrokuje porast bakterija rezistentnih na antibiotike, od kojih godišnje umire 33.000 ljudi. Djelotvornost antibiotika smanjuje se brzinom koja se nije mogla predvidjeti čak ni prije pet godina. Nastavimo li trošiti antibiotike sadašnjom brzinom, izgledno je da će se Europa suočiti s povratkom u razdoblje dok antibiotici nisu postojali i kada je obična bakterijska infekcija, poput upale pluća, mogla biti smrtonosna.
VIDEO: Hrvatska je naručila lijek protiv korone, jedna bočica stoji 15.500 kuna
Necijepljeni trebaju Izdržati što duže dok cijepljenima isteknu covid potvrde. Kada bez booster doze više ne budu mogli dobiti potvrdu, vrlo brzo će i oni početi pljuvati ucjenjivačku politiku kazneno osuđene stranke... Samo opušteno. 👍