Uvijek je impresivno biti u Vatikanu. Osobito ako ste u prigodi susresti se sa Svetim Ocem. Jučer sam imao čast biti s papom Franjom u knjižnici u kojoj je soba za prijam. Dolazak do njegova ureda nezaboravan je doživljaj. Prolaženje kroz hodnike u strogo je određenoj koloni. Ide se jedan iza drugoga, u tišini, pored Švicarske garde i papinih časnih ljudi. Prefekt dirigira kada se hoda ili stoji. Kao da prolazite kroz povijest. Put pored impresivnih dvorana do vrhovnog poglavara više od milijarde katolika iz cijelog svijeta prepun je mističnosti. Sve izgleda svečano. Božić je u Vatikanu.
Vjernici s Trga svetog Petra satima motre krajnje desne prozore na zadnjem katu Apostolske palače ne bi li vidjeli papinu siluetu. U tim prostorijama papa prima visoke goste. Samo Bog zna kakve tajne papinih razgovora sa svjetskim državnicama čuva ova prostorija. S tih prozora pape se u posebnim prigodama obraćaju vjernicima na Trgu svetoga Petra. Sjećamo se kada su na njih slijetali golubovi (mira) dok je govorio Ivan Pavao II.
Upravo u toj čuvenoj knjižnici Sveti Otac razgovarao je i s mnogim Hrvatima. Jučer i s novoizabranim hrvatskim članom Predsjedništva BiH Draganom Čovićem. Od njega se očekuje presudan utjecaj na početak provedbe Temeljnog ugovora između BiH i Svete Stolice jer kao i mnoge potpisane dokumente BiH ni ovaj ne provodi. I to godinama. Status svećenika, crkvene imovine, katoličkih blagdana, sve ono na što se država BiH obvezala potpisom, do danas nije regulirala.
Treba li reći da time šalje lošu poruku ne samo o vlastitom kredibilitetu, već i o odnosu prema ljudskim pravima i slobodama. Krši BiH i prava socijalno ugroženih pa i mladih koji zbog ekonomske neperspektivnosti svoju budućnost sve češće vide izvan BiH. Zato je i papa Franjo zamolio da vlasti BiH statusu mladih posvete posebnu brigu.
A kad su prava u pitanju, nezaobilazna tema razgovora sa Svetim Ocem bio je položaj Hrvata u BiH. Papa Franjo već odavno u svojim izjavama pokazuje zanimanje za njihov status. Zbog toga ga je Čović pozvao u posjet BiH. Ako se taj susret dogodi, ilustrirat će dramatičnost stanja katolika. Jer, papa Franjo uglavnom odlazi u one države u kojima su kršćani manjina i ugroženi. U Europi je bio u Albaniji i Turskoj.
I kroz povijest pape su autoritetom svojih izjava ili posjeta pokušavali popraviti situaciju u kojem su živjeli njihovi vjernici ili pak zaustaviti ratove. Takve su namjere bile Ivana Pavla II. za vrijeme krvavih sukoba u bivšoj Jugoslaviji. U želji da zaustavi rat prije nešto više od dva desetljeća, on je 1994. planirao “turneju” u Sarajevo, Zagreb i Beograd. Budući da se odlazak u Beograd nije mogao ostvariti, papa je pod svaku cijenu želio doći u opkoljeni glavni grad BiH. Međutim, zbog sigurnosnih uvjeta, taj posjet je otkazan. Moglo se samo u Zagreb. Ostat će zapamćen po impresivnom prvom posjetu Hrvatskoj. Nakon toga papa Ivan Pavao II., a potom i Benedikt XVI. posjetili su sve regije u Hrvatskoj i BiH. Bili su i u Zagrebu, Dalmaciji (Dubrovnik, Split, Solin), Istri (Krk, Rijeka), Zagorju (Marija Bistrica), Slavoniji (Vukovar, Đakovo, Osijek).
U BiH papa je posjetio Republiku Srpsku (Banju Luku) i Bosnu (Sarajevo). Nijedan papa još nije bio u Hercegovini. Vjerojatno je zato jučer za vrijeme službenog posjeta Vatikanu hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović, kada je pozvao papu da dođe u BiH, priželjkivao da uz Sarajevo, dođe i u Mostar. U Vatikanu do sada nisu bili spremni za takav put. Ponajviše zbog unutarcrkvenih prijepora, osobito oko Međugorja. Ipak, vremena su se promijenila. Papa će iduće godine vjerojatno posjetiti Mostar. Tako bi se moglo dogoditi da nakon europske “turneje” u Albaniji i Turskoj posjeti Hercegovinu. Tamo su katolici većina, ali i kao takvi su ugroženi.
>> Dragan Čović pozvao Papu u BiH
Zašto su dežurni komentatori sdp-ovci tko zna koje nacije i porijekla na ovom portalu tako napaljeni na Hrvate iz BiH ili Hrvate u Hrvatskoj BiH porijekla? Daj se ugledajte u vašeg vođu Milanovića koji ima BiH porijeklo kao i njegova supruga Musić i prestanite biti napaljeni na kada se zbroji prva, druga i treća generacija, 2 milijuna Hrvata u Hrvatskoj koji imaju nekakve veze s BiH.