Papa Franjo pozvao je u utorak vjernike da razmisle o uzorcima nasilja nad migrantima i vlastitoj sebičnosti, da se čuvaju lažnih proroka, lakih užitaka i pohlepe te da se u korizmi posvete molitvi, postu i milosrdnim djelima, prenose agencije iz Rima.
U doba korizme koja ove godine počinje 14. veljače i traje do Uskrsa 1. travnja, vjernici su pozvani postiti, žrtvovati se, moliti i činiti što više milosrdnih djela.
Italiju je u subotu potresao neonacistički napad u kojem su šestorica afričkih migranata ozlijeđena u mjestu Macerata, no Papa ga u korizmenoj poruci nije izrijekom spomenuo, ali je govorio protiv nasilnog odgovora na osobu koju doživljavamo kao prijetnju vlastitoj sigurnosti.
Takvo stajalište može voditi "nasilju prema svakome za koga mislimo da prijeti našoj sigurnosti: nerođenom djetetu, starijoj i bolesnoj osobi, migrantu, strancu među nama", rekao je Papa kako prenosi agencija Reuters.
"Mnogo je Božje djece očarano trenutnim zadovoljstvima, pogrešno ih brkajući s istinskom srećom. Koliko je muškaraca i žena zarobljeno snovima o bogatstvu, a oni ih samo čine robovima profita i sitnih interesa", rekao je Papa, piše agencija dpa.
"Lažni proroci mogu biti i 'šarlatani' koji nude laka i trenutačna rješenja za patnje koja se ubrzo pokažu potpuno beskorisnima. Koliko je mladih ljudi uvučeno u igru droge, jednokratnih veza, lake i nepoštene zarade", rekao je Papa pa naglasio "Pohlepa za novcem uništava milosrđe više od svega drugog".
Papa Franjo je migrante stavio u samo središte svog poslanja, a u korizmenoj poruci povezao je to pitanje s dva njemu vrlo važna: očuvanje okoliša i razoružanje.
"Zemlja je zatrovana odbijanjem, odbačena nebrigom ili sebičnim interesima. Već onečišćena mora, preplavljena su žrtvama brodoloma u prisilnoj migraciji", rekao je Franjo.
Međunarodna organizacija za migracije (IOM) procjenjuje da je 2832 migranata poginulo lani u pokušaju da iz Sjeverne Afrike doplovi do Italije. Godinu dana ranije broj žrtava bio je veći, 4581.
kaze covjek koji lezi, tj. njegova organizacija na najvecim bogatstvima ljudskog roda ?