Brat Guy J. Consolmagno, rođen u Detroitu 1952., nastavlja veliku tradiciju isusovačkih znanstvenika kroz stoljeća, kojoj je pripadao i Ruđer Bošković. Kao jedan od papinih astronoma, taj stručnjak za astronomska istraživanja i planetologiju priznaje Stephenu Hawkingu, kolegi iz vatikanske Pontifikalne akademije znanosti, stručnost, ali ne i glede Hawkingove nedavne primjedbe da Boga nema:
- Stephen Hawking je briljantan fizičar, ali, kad se o teologiji radi, ja mogu reći da je on... briljantan fizičar.
Consolmagno se za znanost zainteresirao čitajući znanstvenu fantastiku, i danas je rado čita, i zna biti znanstveni gost na ZF konvencijama. Studirao je astronomiju i planetologiju na isusovačkom sveučilištu u Detroitu, magistrirao na MIT-u, a doktorirao na Sveučilištu Arizone, na odjelu koji drži poznatu zvjezdarnicu. Kao isusovac zaredio se 1991., a kao stručni astronom i planetolog u vatikanskoj zvjezdarnici odbacuje ideju "inteligentnog stvaranja" i "kreacionizma", tvrdnje da je teorija evolucije netočna i da je Bog stvorio svijet ovakav kakav jest:
- Taj naziv ("inteligentno stvaranje") preotela je uska grupa kreacionističkih fundamentalista u Americi, pa sad znači nešto što prvobitno nije značio. To je još jedan oblik "Boga u prazninama". To je loša teologija, utoliko što Boga ponovo pretvara u poganskog boga groma i munje.
Papin astronom spremno priznaje da je Crkva "spektakularno pogriješila" optužujući Galilea Galileija za herezu 1633. (Tek je 1992. papa Ivan Pavao II. priznao da je Crkva pogriješila glede Galileja). To što brojne grupe konzervativnih teologa u Americi i dalje aktivno promoviraju antigalilejevske stavove, brat Guy od 2006. do danas nepokolebljivo otpisuje kao "lošu teologiju".
Kao planetolog, Guy Consolmagno bio bi "oduševljen" da među zvijezdama bude pronađen inteligentan život, ali ne vjeruje da će se to dogoditi zbog statistike:
- Izgledi da ga mi pronađemo, ili da oni pronađu nas, da budu inteligentni i da mi budemo u stanju komunicirati s njima – kad se sve to zbroji, vjerojatno to pitanje nije bitno u praksi.
A u teoriji, kaže brat Guy, svatko tko ima inteligenciju, slobodnu volju, sposobnost ljubavi i sposobnost donošenja odluka, može biti i kršten:
- Svako biće, ma koliko pipaka imalo, ima dušu.
A ako izvanzemaljci imaju dušu, bi li brat Guy krstio izvanzemaljce?
- Bih, ali samo ako oni to zatraže od mene.
što se tiče naprednijih vanzemaljaca koji bi \"tražili da ih se krsti\" evo jedan elementarni podatak-kod spoja dvije civilizacijske uvijek je ona slabija ta koja preuzima običaje jače (ne u 100%slučajeva,ali u znatnoj večini).Zato je puuuuuno izglednije da vanzemaljac nebi tražio krštenje nego baš kontra,mi bismo masovno preuzimali njihove običaje.Nadam se da kod njih nema bogova,već ih i na zemlji imamo za na bacanje,sve što nam je treba je još extra vanzemaljskih božanstava