Pomalo čudni parlamentarni izbori održavaju se danas u Španjolskoj. Naime, dvije glavne stranke lijevog i desnog centra, socijalisti i narodnjaci, međusobno se optužuju za otvaranje vrata ekstremizmu. No svojim biračima manje govore da je "ona druga" stranka na rubu političkog spektra, već naglašavaju da će na vlast dovesti svoje saveznike koji predstavljaju otvorenu prijetnju zemlji i demokraciji.
Vladajući socijalisti premijera Pedra Sáncheza, koji zaostaju u anketama, mobiliziraju svoje birače upozoravajući ih da bi oporbena Narodna stranka desnog centra mogla koalirati s krajnje desnim Voxom. Ta mogućnost dobila je znatnu pozornost međunarodnih medija, ali konzervativci ističu da je Sánchez taj koji je već u koaliciji s krajnje lijevim Podemosom, a u parlamentu su mu podršku davali katalonski i baskijski separatisti s kojima bi opet mogao surađivati.
Voxova prijetnja
To je bio glavni fokus političke borbe u kampanji za izbore koji se održavaju usred velikih vrućina u zemlji. Premijer Sánchez raspisao ih je nakon slabih rezultata na lokalnim izborima u svibnju kako bi od birača pokušao dobiti novi mandat. Ankete sugeriraju da bi oporbena Narodna stranka (PP) pod vodstvom Alberta Núñeza Feijóoa mogla ostvariti relativnu, iako ne i apsolutnu pobjedu. Ta stranka ima prosječnu potporu od 34%, prema Politicu. Sánchezovi socijalisti nisu daleko od toga, podržava ih 28% birača, a iza njih su krajnje desni Vox te krajnji lijevi Sumar s 13%. Sumar je dobrim dijelom nasljednik Podemosa, koji se u međuvremenu raspao.
POVEZANI ČLANCI:
Vox je antiimigrantska i antifeministička stranka krajnje desnice koja zagovara čvrst otpor protiv separatizma, koji je još uvijek prisutan, naročito u Kataloniji. Ne uspije li PP osvojiti apsolutnu većinu, a većina anketa sugerira da neće, te dvije stranke mogle bi formirati vladu, što bi značilo da će prvi put od raspada diktature Francisca Franca 1975. krajnja desnica preuzeti konce izvršne vlasti. Feijóo apelira na birače da njegovoj stranci daju dovoljan broj glasova kako bi mogla vladati sama, bez pomoći Voxa.
No u više gradova i tri regije ove dvije stranke već su prije ušle u koaliciju i formirale desnu vladu, što znači da konzervativcima suradnja s krajnjom desnicom više nije tabu. Sánchez poziva birače na izbore i da daju glas ljevici kako bi se spriječio taj scenarij. Feijóo im pak poručuje da bi to bilo vrlo loše za zemlju, a premijeru naročito zamjera to što ima premekane politike prema katalonskim i baskijskim separatistima. U nedavnom intervjuu za Nacionalni španjolski radio Sánchez je rekao da bi opet zatražio podršku stranaka koje se zalažu za nezavisnost pokrajina.
– Naravno. Da bismo proveli reformu radnog zakonodavstva, tražit ću glasove, čak i pod kamenjem. Ono što nikada neću napraviti jest ono što su napravili PP i Vox, smanjiti prava i slobode, poricati seksističko nasilje... Sklapat ću dogovore s kime god da bismo napredovali – rekao je premijer Sánchez, koji se inače javno protivi raspisivanju referenduma o nezavisnosti Katalonije te zagovara jedinstvo zemlje. No tijekom svojeg mandata Sánchez je napravio dva poteza koja mu je zamjerila desnica, a za koja analitičari kažu da su usto i mnoge umjerene birače otjerali PP-u: pomilovao je devetero separatističkih katalonskih lidera koji su bili osuđeni zbog sudjelovanja u pobuni protiv države nakon što su organizirali referendum 2017. godine te je usto i promijenio zakon po kojem su suđeni.
Ublažio je vrlo strogo tretiranje pobune, što su mnogi protumačili kao očigledan ustupak katalonskim strankama o kojima je njegova vlada ovisila u parlamentu. Premijer je usto pokrenuo i dijalog s katalonskim liderima prije nekoliko godina. Njegovi pristalice ističu da je time zaista smanjio tenzije između središnje vlade i pokrajine. Ljevica koja podržava jedinstvo zemlje isto tako govori da bi izbor desne vlade mogao znatno uznemiriti odnose Katalonije i Madrida, koji su se u mandatu socijalista zapravo poboljšali.
Duh ETA-e nad izborima
No među Sánchezovim partnerima postoji još jedan problem, tvrde mnogi. U parlamentu je vlada ovisila i o podršci stranke EH Bildu, koja zagovara nezavisnost Baskije. Ona je zapravo sljednica političkog krila ETA-e, terorističke skupine koja je desetljećima sijala nasilje tražeći nezavisnost pokrajine. Odgovorna je za ubojstva čak 850 ljudi, procjenjuje se. Teroristička skupina u međuvremenu je prestala postojati i španjolsko pravosuđe ocijenilo je da je Bildu legitiman politički akter, no mnogi Španjolci ne vide ga tako.
Feijóo je rekao da nikada neće surađivati s tom strankom te da će čak i revidirati sve zakone koji su u parlamentu doneseni uz pomoć glasova zastupnika te stranke. I dok neki zastupnici te stranke osuđuju nasilje ETA-e, Bildu je na lokalnim izborima u svibnju ponovno podsjetio cijelu Španjolsku na svoju krvavu povijest kada je kandidirao 44 političara koja su bila osuđena zbog sudjelovanja u terorizmu, a sedmero njih osuđeno je zbog ubojstva. Zakon im dopušta kandidaturu jer su kaznu odslužili u zatvoru, ali za žrtve ove terorističke skupine to znači neku vrstu izrugivanja sustavu i njihovoj boli.
>> VIDEO Zekanović izveo predstavu u Saboru: 'Donio' Milanovića, pa održao zanimljiv govor
Znači, ako si protiv invazije migranata na zemlju, ako nisi za trans ove i trans one i trans indoktrinaciju djece, onda si ekstremista. Onda se i ja deklariram kao ekstremista.