Nikada više tehnologije, a manjeg ekonomskog rasta! Europska financijska i dužnička kriza nadmašila je svojim trajanjem i veliku depresiju koja je trajala od 1929. do 1933. godine. Sve što danas nekome padne na pamet sutra već netko realizira kroz nove proizvode, ali ekonomija od toga nema previše koristi. I dok je nekad otkriće parnog stroja, željeznice, dizelskog motora, otvaranje čeličana... automatski značilo otvaranje milijuna radnih mjesta i vrtoglavi rast plaća, danas nijedan izum ne uspijeva pokrenuti gospodarstvo u tolikoj mjeri da bi većina zemalja zapošljavala nove ljude čime bi ekonomije dobile zamah i počele se ne samo oporavljati puževim korakom već i rasti. Kako svjetsko gospodarstvo može pokrenuti brži ciklus rasta, ključno je pitanje kojima se bave svi političari i ekonomisti svijeta. Pred našim očima rađa se novi tehnološki svijet koji je nekada bio nezamisliv, a u kojemu se radi sve više i zarađuje sve manje, a razlike između bogatih i siromašnih kreću se prema vrijednostima kakve su postojale u 18. stoljeću.
Kreativna destrukcija
Povijest svijeta kakav poznajemo počela je u 18. stoljeću s izumom parnog stroja koji je pokrenuo industrijsku revoluciju. Kasnije su proizvodnja čelika i stvaranje željezničke mreže pridonijeli mobilnosti koja je postala temelj ekonomskog sustava. Ali nove tehnologije i izumi kriju i zamku. Naime, poslije prvih godina euforičnog rasta utemeljenog na novoj tehnologiji slijedi bolno prizemljavanje. Veliki ekonomski mislilac Joseph Schumpeter upozorio je još 1942. godine da svaki proboj tehnologija dovodi do “kreativne destrukcije”. Schumpeter je taj fenomen prepoznao kao “jednu od konstanti u razvoju kapitalizma”. Velike su inovacije nakon eksponencijalnog rasta uvijek donijele i duge valove oporavka, koji su poznati kao Kondratjev ciklus, po ruskom profesoru ekonomije Nikolaju Kondratjevu.
Nakon prvoga vala koji se zahuktao s parnim strojem i trajao od 1780. do 1830., kada su dostignuti vrhunac i dno ekonomskog ciklusa, uslijedilo je razdoblje željeznice koja je označila drugi ekonomski val, i trajala 50 godina, od 1830. do 1880. Uslijedila je vladavina elektrotehnike i kemije kao treći ciklus, od 1880. do 1930. Prva tri ekonomska ciklusa trajala su po točno 50 godina. Uslijedio je 4. Kondratjev ciklus s automobilskom industrijom i petrokemijom, a trajao je samo 40 godina – od 1930. do 1970. Uslijedilo je novo 40-godišnje razdoblje u kojem se sve vrtjelo oko informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Po ekonomistima, to je razdoblje završilo 2010. godine, kada je globalna financijska kriza dosegla svoj vrhunac, a nastupila je nova dužnička kriza u mnogim europskim zemljama, za koju je Grčka već postala sinonim. A gdje smo danas?
Već smo tri godine sudionici novog, šestog ekonomskog ciklusa. Nove tehnologije su varljive – nikako ne uspijevaju krivulju globalnog ekonomskog rasta držati okrenutu prema gore, iako nam logika dosadašnjih ekonomskih ciklusa govori da se neupitno nalazimo pred novim ekonomskim bumom koji bi po svim pokazateljima svoj vrhunac trebao dostići 2050. godine. Globalno gospodarstvo dramatično će se promijeniti u narednim godinama, ali neće ga nositi jedna ili dvije tehnologije kao do sad već kombinacija više tehnologija. Andrew Cates iz investicijskog odjela UBS banke izračunao je da bi interakcijom novih tehnologija globalni rast BDP-a mogao biti veći za 0,5 do 0,7 postotnih bodova godišnje u idućih deset godina, a da će paralelno s tim inflacija padati jedan postotni bod.
Najnovije studije UBS-a, Allianza, McKinseya i banke BNP Paribas pokazuju da će perjanice novoga rasta biti kombinacija mobilnog interneta za ljude, cloud tehnologije (računalstvo u oblaku – tehnologija koja osigurava fleksibilan, o lokaciji neovisan pristup računalnim resursima), interneta povezanog sa stvarima i strojevima, robotikom kao i novim metodama za crpljenje nafte i plina poput “frackinga”, s kojom se očekuje da će Amerika do 2025. postati potpuno neovisna o bliskoistočnoj nafti.
Zapisano u povijesti
Tiskanje u 3-D tehnologiji moglo bi u nekim proizvodnim lancima količinu otpada smanjiti za čak 90 posto, a to će im iznimno smanjiti troškove. Najveći rast na novim tehnologijama očekuje se, kao i u svim dosadašnjim ciklusima, u Sjedinjenim Državama. Mobilne tehnologije i cloud rješenja promijenit će naš način rada i komunikaciju u potpunosti. Analitičari u McKinsey Global Institutu smatraju da će perjanica novog ekonomskog uzleta biti mobilne tehnologije. U 2025. godini one bi svjetskom gospodarstvu mogle donijeti 10,8 bilijuna dolara.
Tri milijarde ljudi će u nadolazećim godinama, navodi se u prognozi UBS-a, koristiti mobilne tehnologije i cloud computing za poslovne svrhe. Budućnost je u spoju interneta sa stvarima. To znači da će biti sve više uređaja koji koriste senzore za snimanje podataka, a zatim ih postavljaju na internet. Ta tehnologija danas donosi 350 milijardi dolara, a 2020. očekuje se da će donijeti 4500 milijardi dolara. Tada će 24 milijarde uređaja komunicirati preko interneta, što je četiri i pol puta više nego danas. Zamah svjetskoj ekonomiji donijet će i kompanije koje koriste obnovljive izvore energije, biotehnološke tvrtke koje dekodiraju gene i otvaraju nove puteve u borbi s tumorima. U današnje vrijeme krize sve to izgleda daleko i nestvarno, ali povijest ciklusa uči nas da smo upravo sada na ekonomskom putu prema gore.
>>Ovisni ste o internetu? Prijavite se na \'digitalnu detoksikaciju\'
