Uvijek treba vidjeti smrti nakon cijepljenja jesu li se one slučajno dogodile odnosno nastupile bi neovisno o cijepljenju zbog životne dobi i zdravlja osobe ili ima nekakva uzročno-posljedična veza s cijepljenjem, kazala je zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.
- Dokazi o nuspojavi su stigli tek kasnije i ušli su u sažetak svojstva lijeka kao nuspojava. Zato se nije tako brzo moglo dokazati takvo nešto, kako bi se moglo da se danas nešto takvo dogodi. Također HALMED je slao dokumentaciju u vanjski laboratorij na drugo mišljenje koje se također čekalo, kazala je te komentirala 32 druga slučajeva koji se istražuju.
- Slučajevi se kontinuirano događaju i to su slučajevi prvo i osnovno vremenski povezani s cijepljenjem. Slučajevi su nastupili nakon cijepljenja pa se onda istražuje je li to moglo biti povezano s cijepljenjem ili ne. Za najveći dio slučajeva se ipak na kraju utvrdi da osim te vremenske povezanosti uzročno-posljedično veza s cijepljenjem najčešće se ne može utvrditi. Dnevno u Hrvatskoj umire oko 150 ljudi, pogotovo kada se cijepi starija populacija uvijek je moguće da netko tko je cijepljen ovih dana je netko tko će i ovih dana preminuti. Uvijek treba vidjeti smrti nakon cijepljenja jesu li se one slučajno dogodile odnosno nastupile bi neovisno o cijepljenju zbog životne dobi i zdravlja osobe ili ima nekakva uzročno-posljedična veza s cijepljenjem, rekla je Ivana Pavić Šimetin.
Dodala je kako se slučajevi koji se provjeravaju nisu povezani samo s AstraZenecom, ima i drugih cjepiva. AstraZenecom se ne cijepi od sredine lipnja prvom dozom, ali ima osoba kojima se završava cijepljenje drugom dozom.
- U zadnjih mjesec dana dali smo nešto manje od 4000 doza cjepiva AstraZenece.
- Brojevi umrlih od COVID-a daleko nadilaze ovaj jedan slučaj smrti. U posljednja imamo 60 preminulih od toga su 49 nisu uopće cijepljeni, 3 samo prvom dozom. Kod smrtnih slučajeva prevladavaju osobe koje nisu cijepljene. Dvanaest najmlađih osoba od 25 do 65 godina koji su preminulih nisu bili cijepljeni. Bolest uzima živote nemilice, pa čak i mlade. To jesu najčešće osobe koje imaju druge bolesti, ali ne bi ni oni trebali umrijeti, kazala je.
Govoreći o novim uputama HZJZ-a oko omikron-varijante kako kontakti zaraženih idu u 14-dnevnu karantenu i moraju se prvi i posljednji dan testirati PCR testom, Pavić Šimetin rekla je da ono što se zna kako nećemo izbjeći proširenje omikron-varijante.
- Ono što možemo napraviti je da usporimo širenje kako bi se smanjio pritisak na bolnice, da taj pritisak pokušamo produljiti kroz neko vrijeme da ne nahrli veliki broj bolesnika u kratkom vremenu bolnice. Važno jeda se što bolje pripremimo za tu varijantu jer što će duže vrijeme proći od otkrivanja to će se više znati o njoj - o tome kako je prevenirati i liječiti. Važno je usporiti širenje omikron-varijante u Hrvatskoj. Ovakav princip smo imali i na početku dolaska delta-varijante, To je ideja. Kad budemo vidjeli da je omikron.varijante prelazi više od 50% sojeva koje imamo u populaciji onda više takva mjera više neće biti potrebna jer će u populaciji cirkulirati uglavnom omikron-varijanta, objasnila je Šimetin Pavić.
Voditelj stožera KB-a Dubrava Bruno Baršić u emisiji je rekao kako su zatvorili jedan COVID odjel, odnosno otvorili jedan odjel za ne-COVID bolesnike u toj bolnici.
- Najveći problem koji imamo je opterećenost jedinica intenzivnog liječenja. Imamo skoro pune do vrha tri jedinice. Nadamo se da će ovaj tjedan i taj broj početi padati jer se ti pacijenti regrutiraju iz onih koje primamo u bolnice. Taj broj nam nakon jednog malog zastoja prošli tjedan srijeda, četvrtak petak, koji pripisujemo prosvjedima, opet je ta krivulja počela brže padati i nadamo se da će se tako i nastaviti, rekao je Baršić te komentirao opterećenost u bolnicama.
- To je u jedinicama gdje su rizični čimbenici jako prisutni. To su jedinice intenzivnog liječenja gdje se izvode invazivni zahvati, međutim u ovom valu je to puno manje jer je manja opterećenost bolnice, imamo manje bolesnika i neusporedivo je s problemima koje smo imali u prethodna tri vala. S bolničkim infekcijama ćemo se boriti dok je svijeta i vijeka, ali bitno je da se to kontrolira, rekao je Baršić.
Domagoj Drenjančević, voditelj Zavoda za kliničku mikrobiologiju i bolničke infekcije te pomoćnik ravnatelja za kvalitetu KBC-a Osijek, komentirao je činjenicu kako je u posljednja 24 sata 11 osoba preminulo u tom KBC-u, a od njih 9 nije bilo cijepljeno.
- Nažalost takve brojke se nekada moraju dogoditi. Dvoznamenkasti broj preminulih nikad nije lijepo vidjeti niti priopćiti, ali to je naša realnost i to će se događati. Ljudi moraju znati da ako nemaju imunost da je šansa da se teško razbole i da imaju smrtni ishod kod takvih je bolesnika značajno veća. Generalno u našoj bolnici popunjenost kapaciteta je oko 60%, možda i nešto niža u respiracijskom centru, što nas raduje iako to i dalje nije kraj. Ovaj val je još uvijek aktivan i dalje imamo novih bolesnika u dvoznamenkastim brojkama koji se hospitaliziraju. Na našu sreću u dvoznamenkastim brojkama se i otpuštaju iz bolnice i to nas raduje i osjetimo jedno manje opterećenje. Kad to stavimo u kontekst s prošlom godinom studeni-prosinac 2020. ono nas je prekalilo i tada je bio puno žešći val i nadam se da će to tako i ostati, istaknuo je.
Božidar Duplančić, voditelj jedinice intenzivnog liječenja COVID-19 bolesnika KBC-a Split, govoreći o tamošnjem stanju rekao je kako je u Splitu nikad gora situacija.
- U zadnjih nekoliko dana, od četvrtka, a danas je utorak, imali smo prijem 32 pacijenta u jedinicu intenzivnog liječenja na respirator. Radi se samo nekoliko dana. U zadnjih mjesec dana imali smo više od 100 primljenih na respirator. Ogroman je pritisak, svaki dan imamo po 4-8 novoprimljenih bolesnika na respiratorima. Nasreću KBC se na vrijeme organizirao tako da se u bolnici na Križinama gdje se nalazi respiratorsko-intenzivistički centar i jedinice intenzivnog liječenja COVID pozitivnih bolesnika izmještene operacijske dvorane i tamo se uopće ne operira tako da se za strojno prodisavanje pacijenta koriste i anesteziološki parati, rekao je Duplančić.
Zamjenica ravnatelja KBC-a Rijeka Diana Maržić govorila je o situaciji na Kvarneru.
- Sa zadovoljstvom možemo konstatirati da od početka prosinca imamo blagi pad oboljelih, a time i hospitaliziranih u naše respiracijske centre, što centralne što COVID jedinice. Sve je to posljedično smanjenom broju oboljelih od COVID-a. Naglasila bih koliko je važno u ovom 4. valu smo sigurniji u način liječenja. Imamo iskustvo koje je na našoj strani, no svakako apeliram na važnost cjepiva i pridržavanja epidemioloških mjera. Iskustvo i alat koji imamo, a to je cjepivo koje nije idealno ali najbolje što trenutno imamo, rezultiralo je s time da imamo popunjenost 60-65%. Izuzetno je važno dinamički raditi organizaciju, odnosno balansirati između brige o COVID pacijenata s našim programom pružanja svih zdravstvenih usluga. Zadržali smo oko 70-75% operacijskog programa, a među njima su hitni pacijenti, kao i onkološki, no ne zanemarujemo niti ambulantne obrade, rekla je Maržić.
Pavić Šimetin komentirala je situaciju u Splitu te kazala kako je tamo najmanja procijepljenost.
- Ima veći bazen ljudi koji se mogu zaraziti. ipak bi to malo trebalo istražiti jer čujemo da u Zagrebu, Osijeku i Rijeci da to ide nabolje, a u Splitu nažalost još ne, rekla je.
U Hrvatskoj je dnevni prosjek umrlih 150 dnevno godinama,samo sada pola umire od virusa,a prije su umirali od čega?