Skriveni na vlatima trave, granama i listovima grmlja i drveća, krpelji čekaju prolazak pogodnog domaćina – toplokrvne životinje ili čovjeka. Krpelji su sitne životinjice iz skupine člankonožaca, pripadaju paučnjacima, a od kukaca se razlikuju oblikom i drugim biološkim svojstvima. Hrane se krvlju životinja i čovjeka te mogu prenositi zarazne bolesti, uključujući i one koje su zajedničke ljudima i životinjama. Najveći broj oboljelih, njih oko 50%, najčešće se registrira u periodu od svibnja do srpnja. Njihova sezona je, dakle, u punom jeku, upravo sada. Kako se zaštiti i kako ih pravilno ukloniti?
Aktivnost krpelja ovisi o nekoliko čimbenika – ponajviše o temperaturi i vlažnosti stoga imaju tzv. "sezonsku aktivnost" – najaktivniji su i najbrojniji u proljeće i rano ljeto te u ranu jesen, ali u puno manjem broju. Nalazimo ih skrivene na listovima i granama grmova, niskog raslinja do visine jednog metra, šikara, u prizemnom sloju rubnih šuma, uz staze za šetanje, u vrtovima, izletištima itd.
Građom svojih nogu prilagođeni su prihvaćanju za krzno životinja ili na dlačice odjeće ljudi. Nakon što se prihvati na domaćina, krpelj hoda više sati po tijelu u potrazi za mjestom gdje će se učvrstiti svojim rilom. Probadanje kože traje desetak minuta i ne osjeća se zbog tvari u slini koje, među ostalim, imaju djelovanje poput anestetika.
Krpelji su značajni kao prijenosnici zaraznih bolesti. U Hrvatskoj se ubodom krpelja mogu prenijeti Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis (KME), a iznimno tularemija, Q groznica, erlihioza, babezioza i neke rikecioze. Bolesti se javljaju na određenim područjima zemlje pa govorimo o „prirodnim žarištima“ – područjima gdje ima zaraženih krpelja.
Krpelje zaražene virusom krpeljnog meningoencefalitisa najčešće nalazimo u sjevernom i sjeverozapadnom području Hrvatske između Save i Drave, a krpelji zaraženi bakterijom koja uzrokuje Lyme boreliozu mogu se naći na čitavom području grada Zagreba, ali i ostalim dijelovima sjeverne kontinentalne Hrvatske.
Prilikom odlaska u prirodu radi šetnje, rekreacije ili obavljanja poslova na otvorenom treba uvijek pomisliti na mogućnost uboda krpelja, upozorava dr. Mirjana Lana Kosanović Ličina, voditeljica Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar.
- Potrebno je izbjegavati područja nastanjena krpeljima, a u takvim područjima hodati obilježenim stazama, izbjegavati provlačenje i puzanje kroz grmlje, ostavljanje odjeće na grmlju ili travi i ležanje na tlu. Preporuča se korištenje odgovarajuće obuće i odjeće tijekom boravka u prirodi poput hlača dugih nogavica i majice dugih rukava, zatvorenu obuću. Preporučuje se nogavice hlača uvući u čarape, a majice ili košulje u hlače kako bi se spriječio ulazak krpelja pod odjeću – kaže epidemiologinja, dodajući kako je bolja svijetla odjeća na kojoj se lakše može uočiti krpelj.
Također savjetuje primjenu repelenata odnosno sredstava za odbijanje krpelja, koje je potrebno nanijeti na gole i izloženije dijelove tijela, ali i na odjeću. Potrebno je pregledati se tijekom boravka u prirodi svakih dva do tri sata te obavezno nakon povratka iz prirode, osobito nakon boravka u području zaraženih krpelja, poput obronaka Medvednice, jer krpelji obično nekoliko sati traže mjesto uboda prije uzimanja obroka krvi. Tijekom pregledavanja tijela posebice pregledati rubno područje vlasišta, iza uha, zatiljak, vrat, kao i prepone, pazuhe i područje iza koljena i pupak. Po povratku iz prirode, savjetuje presvlačenje, tuširanje i pranje kose, kako bi se uklonili krpelji koje je osoba "pokupila" u prirodi i koji još traže pogodno mjesto za ubod.
- U slučaju uboda krpelja, potrebno je odmah izvaditi krpelja pomoću pincete za čupanje dlačica. Krpelja treba pincetom obuhvatiti uz samu kožu i laganim povlačenjem izvući, pazeći da se ne ošteti tijelo krpelja prilikom izvlačenja. Ako je potrebno, radi preciznog hvatanja, može se koristiti povećalo jer trganjem krpelja ostaje dio zarinut u kožu pa može doći do zaraze. U tom slučaju valja potražiti pomoć liječnika.
No, ni u kojem slučaju krpelje se na koži ne smije "gušiti" premazivanjem alkoholom, uljem ili masti, paliti šibicom jer time izazivamo naglu smrt krpelja pri čemu on isprazni sadržaj svoje trbušne šupljine u čovjeka i tako vrlo lako prenese zarazu ako je zaražen – upozoravanja dr. Kosanović Ličina, dodajući da se krpelji ne smiju dirati golim rukama.
Nakon što je krpelj odstranjen, mjesto uboda preporučljivo je premazati antiseptikom. Također, iznimno je važno imati na umu simptome bolesti koje prenose krpelji, kako biste se na vrijeme javili liječniku.
– Kod srednjoeuropskog tipa krpeljnog meningoencefalitisa inkubacija može trajati od 2 do 28 dana, a manifestira se slično gripi: umorom, visokom temperaturom, glavoboljom, klonulošću, mučninom, povraćanjem i bolovima u mišićima. Kod manjeg broja ljudi može se razviti upala moždanih ovojnica (meningitis), što prati jaka glavobolja, mučnina, povraćanje, kočenje vrata i fotofobija – objašnjava te dodaje:
– Lyme borelioza se pojavljuje kao prstenasta kožna promjena na mjestu uboda, najčešće od 7 do 14 dana nakon uklanjanja krpelja. Širi se oko 1 cm dnevno, dok sredina postaje bljeđa. Mogu je pratiti i povišena temperatura te povećanje limfnih čvorova – upozorila je dr. Kosanović Ličina, dodajući kako je čak i u područjima koja se smatraju prirodnim žarištima bolesti koje prenose krpelji, samo mali broj krpelja stvarno zaražen.
Zbog toga je statistička šansa zaraze pri ubodu samo jednog krpelja vrlo mala. Opasnost se bitno povećava višestrukim i čestim izlaganjem ubodima krpelja stoga se cijepljenje preporučuje onim osobama koje zbog prirode posla borave u prirodi na područjima gdje postoje prirodna žarišta krpelja, kao što su šumari, šumski radnici ili vojnici, kao i osobama koje povremeno borave u gore navedenim područjima: izletnici, kamperi, planinari, lovci, turisti. Cijepljenje se provodi u Službi za epidemiologiju Zavoda, a detaljne informacije dostupne su na web stranici Zavoda ili pozivom na broj telefona 01/ 4696125.
Objavljene fotografije par trenutaka prije atentata: Nitko nije slutio što će se dogoditi
cijepljenje je, nažalost, prilično skupo. zarađuje se gdje god se može...