Projekt nazvan “cestovna povezanost s južnom Dalmacijom”, što je opisni izraz kojim Vlada tvrdi da cilja na gradnju Pelješkog mosta europskim novcem, postao je prioritetan, a projekt gradnje trećeg traka autoceste Zagreb – Karlovac najmanje važan na rang-listi pet projekata cestovne infrastrukture koje Hrvatska želi financirati novcem iz fondova EU, ali ju je Komisija upozorila da nema novca za svih pet i da projekte rangira od najvažnijih do najmanje važnih. Vidljivo je to u konačno usvojenom operativnom programu (OP) “Konkurentnost i kohezija”, dokumentu koji detaljno precizira kako će Hrvatska trošiti 6,81 milijardu eura iz fondova EU.
Ispao treći trak
Vlada je priopćila da je konačnu verziju tog dokumenta usvojila na telefonskoj sjednici u petak i da je isti dan u Bruxellesu i EK dao odobrenje na taj OP. Jedna od posljednjih 300-tinjak primjedbi EK na raniji nacrt tog dokumenta odnosila se upravo na stavku sa 330 milijuna eura na kojoj je Hrvatska bila nabrojila pet projekata. Komisija je, međutim, tada upozorila da 330 milijuna eura nije dovoljno za svih pet i da Hrvatska treba rangirati projekte na one koje želi prve financirati i one za koje će biti novca samo ako nešto ostane nakon financiranja prethodnih. Tu primjedbu, o kojoj smo i ranije pisali jer može odrediti sudbinu Pelješkog mosta, Hrvatska je sada riješila ovako: “Prvi za provedbu: 1. cestovna povezanost s južnom Dalmacijom, 2. Rijeka D403, 3. omiška obilaznica. Sekundarni popis: 1. most kod Gradiške, 2. treći prometni trak autoceste Zagreb – Karlovac”. Ako na toj stavci i dalje ima 330 milijuna eura, vrlo je izgledno da bi tim novcem mogao biti pokriven samo Pelješki most, za koji je Hrvatska u jednom drugom setu dokumenata poslanih u EU (u popisu projekata za Junckerov plan investicija) navela da bi koštao 370 milijuna eura.
Most najranije krajem 2019.
Računa se da Pelješki most, za koji je izrađena predstudija, ali se trenutačno čeka studija izvodljivosti, ne bi mogao biti gotov prije kraja 2019. Moguće je da neki od neprioritetnih projekata sa te rang-liste bude odobren za financiranje novim planom investicija koji je osmislio predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker, ali novac iz njegova plana nije bespovratan nego u obliku kredita (dok je novac iz operativnog programa bespovratan).
Rang-lista pet prometnih projekata samo je jedan mali dio OP-a koji puno više novca ima na raznim drugim stavkama. Velike količine novca rezervirane su za projekte vodoopskrbe i odvodnje, što je sve u cilju usklađenja RH sa strogim ekološkim direktivama EU. Ukupno je za projekte očuvanja i zaštite okoliša predviđeno 1,6 milijardi eura. Oko milijardu eura trebalo bi do 2020. otići malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj za njihovo poboljšanje konkurentnosti, a još 665 milijuna eura za poticanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija u gospodarstvu.
>>Hajdaš Dončić: Europska komisija dat će prvih 163 milijuna eura za prugu
>>Prvih 180 mil. eura malim tvrtkama
Vlada je odobrila da nam daju 6.8 milijardi eura (budući je to kikiriki, telefonska sjednica je bila dovoljna). Blago nama. Spašeni smo!