Velika opasnost od toplinskog vala slijedi Zagrebu, Karlovcu i Kninu, dok u nizu ostalih gradova Državni hidrometeorološki zavod najavljuje umjerenu opasnost idućih dana. Jaka vrućina zagrebačkoj Hitnoj pomoći povećala je pet posto broj intervencija; nesvjestice i pogoršanje kroničnih bolesti najčešće su dijagnoze “pripisane” nesnošljivim vremenskim uvjetima.
Razlika najviše 8 stupnjeva
– Uvijek kad su vrućine desetak intervencija je dnevno više, a pogotovo su osjetljivi stariji kronični bolesnici i mala djeca. Pogorša se neka njihova osnovna bolest, javi osjećaj slabosti. Mladi zdravi ljudi idu testirati svoje sposobnosti pa dugo borave na suncu, nisu adekvatno jeli niti dovoljno pili pa se jave slabost i nesvjestica – opisuje dr. Zrinka Jurak iz zagrebačkog Nastavnog zavoda za hitnu medicinu pojašnjavajući da aktualne visoke temperature zraka organizam teže podnosi i da se takvom vremenu jednostavno treba prilagoditi život. Ponavljana pravila jedini su recept za ponašanje u ekstremnim vremenskim uvjetima; izbjegavati boravak na otvorenom od 10 do 18 sati, piti dovoljno tekućine, i to ponajprije običnu vodu, češće u manjim količinama, hraniti se “lagano” odnosno potencirati voće, povrtne juhe i slično, provjetravati prostorije. Dok se boravi u klimatiziranim prostorima treba pripaziti na nagli izlazak u puno višu temperaturu te tu razliku držati na maksimalno osam Celzijevih stupnjeva. Ako je vani 35 stupnjeva, klimatizirani prostor trebao bi biti rashlađen na 27 stupnjeva. Savjet je to suvišan za niz hrvatskih bolnica pa tako i onu osječku, gdje je klimatizacijski sustav zastario i u lošem stanju.
– Neke su ambulante i sobe klimatizirane, neke nisu pa u nekima zaista bude vruće – kaže dr. Vlatko Kopić, zamjenik ravnatelja KBC-a Osijek, dodajući da u situaciji kad je cijela zgrada stara bolji sustav hlađenja i nije najveći problem. No, dnevni pogon funkcionira, u najvećoj hrvatskoj bolnici, zagrebačkom Rebru, sve su sale klimatizirane i, prema riječima ravnatelja prof. dr. sc. Ante Ćorušića, nema prigovora pacijenata na uvjete boravka. Isti je komentar stigao i iz bolnice Merkur, gdje je nova zgrada u potpunosti i klimatizirana. Na Jordanovcu se rješava problem jednog dijela neklimatiziranog odjela. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, pak, izdao je preporuke za zaštitu od vrućine.
– Na vrućini se krvne žile šire, čime se snizuje tlak. Mijenja se i zgrušavanje krvi pa zbog česte dehidracije dolazi do lokalne tromboze, a noge natiču jer tekućina zaostaje u donjim dijelovima tijela. Kod naglih promjena temperature može doći do infarkta, a UV zračenje može na koži prouzročiti opekline, rak kože i prebrzo starenje kože. Manjak tekućine može utjecati na funkciju bubrega i pojačano nakupljanje minerala iz urina i prouzročiti stvaranje bubrežnih kamenaca. Ako je temperatura tijela slična temperaturi zraka, ono se hladi isparavanjem, što može promijeniti srčani ritam i prouzročiti dehidraciju i grčeve. Važno je piti dovoljno tekućine jer znojenjem gubimo više tekućine, čime dolazi do dehidracije i povećanog viskoziteta krvi, što može izazvati trombozu, inzult mozga ili infarkt srca – opisano je u preporukama HZJZ-a.
Djeca i fizički radnici
Posebna kategorija su djeca čiji se organizam, kako će pojasniti dr. Jurak, teže prilagođava i nosi s vrućinom te lakše gubi tekućinu, a toplinski udar znači upravo kolaps organizma jer se nije uspio ohladiti znojenjem i održi normalnu temperaturu tijela. Posebno su ugroženi građevinski radnici koji bi se trebali što češće skloniti u hlad te popiti čašu i pol vode svakih pola sata. Za iznimnih vremenskih uvjeta građevinski se radovi i prekidaju za najjačih vrućina.
