Iako nijedan potencijalni ulagač u Petrokemiju ne priznaje da se dogovor finalizira, neslužbeno se može čuti da sve ide u smjeru ulaganja 450 milijuna kuna svježeg novca.
Ina i PPD predvodit će ulagače, dok će država zadržati poziciju u kompaniji kroz ulaganja HEP-a i Janafa. Tako bi pod kontrolom države ostala 25 posto plus jedna dionica što daje dovoljno utjecaja na kutinsku proizvodnju. Mirovinski fondovi pozvani su, ali nisu donijeli odluku o plasmanu.
Ina i Prvo plinarsko društvo trebali bi dati po 150 milijuna kuna u Petrokemiju što bi osiguralo dvije trećine potrebnog kapitala. Kako saznajemo ni Uprava ni Nadzorni odbor Ine nije potvrdio raspoloženje prema ulaganju u Petrokemiju kroz formalnu odluku, ali je izgledno da bi se odluka mogla uskoro očekivati.
U PPD-u kažu da je dogovor izvjestan, ali ne žele još javno komunicirati odluku. Prema obje kompanije Petrokemija ima dug pa se spekulira da će njihovo ulaganje biti djelomična naplata duga udjelom u kompaniji, a tek djelomično svježim novcem. HEP i Janaf su i formalnim odlukama potvrdili da su ulagači u kutinsku tvornicu umjetnih gnojiva pa su obje tvrtke pripremile po 50 milijuna kuna ako se proces ugovori do kraja.
Planira se izdanje najviše 45 milijuna dionica nominalne vrijednosti 10 kuna. Temeljni kapital tvrtke je pak 42 milijuna kuna. Ako bi se dokapitalizacija izvršila s maksimalnim iznosom Ina bi u Petrokemiji držala oko 30 posto, kao i PPD, dok bi država imala minimalno 25 posto. U resornom Ministarstvu gospodarstva, obrta i poduzetništva kažu da je dokapitalizacija Petrokemije u fazi završnih priprema. Rade, kažu, na tome da kompanija bude u stanju pogodnom za ulaganje, a poprilično su sigurni u sretni ishod ovog pokušaja jačanja kapitalne pozicije Petrokemije. Iz kutinske tvrtke pak nadaju se da će se proces dovršiti čim prije jer im zbog dugovanja za plin, velikih kamata i skupe nabave plina proizvodnja trpi, ali i prihodi.
U revidiranom izvještaju o poslovanju u 2017. godini Petrokemija je povećala gubitak iz poslovanja za više od 95 milijuna kuna pa je ukupni gubitak iznosio 242 milijuna kuna. Naglasili su da pripisom gubitaka nastalih u proteklim godinama uoči vlasničke transformacije omogućava investitorima “clean start”. Polovica gubitka otpada na povećanu cijenu prirodnog plina , točnije 72 milijuna kuna u odnosu na 2016. i ekstremno visoke troškove transporta plina u Hrvatskoj od 86 milijuna kuna prema Plinacru, pojasnili su u Petrokemiji. Kompanija je ostvarila prihod dvije milijarde kuna. Ipak nastavila je generirati minuse pa se tako u prva tri mjeseca akumuliralo dodatnih 78,8 milijuna kuna minusa unatoč prihodima od 466 milijuna kuna.
Uprava i Nadzorni odbor Petrokemije ističu da su korigirali financijske rezultate za 2017. tako da su se revizorska “mišljenja s rezervom”u najvećem dijelu razriješila. Time je Petrokemija uklonila sva dugogodišnja revizorska “mišljenja s rezervom”, osim pitanja sanacije deponija fosfo-gipsa koje je u procesu rješavanja, dodali su u tvrtki. Ističu da Vlada nije u nijednom trenutku donosila odluke vezane za godišnja financijska izvješća Petrokemije.
Mislite 'održati na aparatima'? Što to može 'spasiti' Petrokemiju kad njene gubitke već kreditiraju druge državne tvrtke zadnjih dva desetljeća i uvijek su u gubicima? Dokad?!