Idućih sedam dana slijedit će mukotrpni pregovori Domoljubne koalicije i Mosta o formiranju Vlade. Iako se činilo da je najteži dio pregovora završio, kada je bila riječ o reformama na kojima je Most inzistirao, ipak će pregovori o funkcijama u budućoj vladi biti tvrđi orah. U igru se sada ponovno pokušava ubaciti Zoran Milanović, šef SDP-a, koji je izveo kopernikanski obrat i sad Mostu nudi da Božo Petrov bude premijer. Teško je vjerovati da će SDP spriječiti pregovore Mosta i HDZ-a jednim pismom, ali mogli bi unijeti zbrku u pregovaračkom procesu. Budući da je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nakon konzultacija najavila kako neće dopustiti da se odugovlačenjem narušava stabilnost države, rokovi za dogovor postaju sve kraći. U suprotnom bismo se mogli suočiti s novim izborima.
Upitan legitimitet
Prvi kamen spoticanja Mostu i HDZ-u bit će mjesto prvog čovjeka Vlade jer HDZ i dalje želi da to ipak bude Tomislav Karamarko, a ne neki nestranački kandidat. Zato se pojavila ideja da se model vođenja moguće vlade Mosta i HDZ-a svede na formulu dva plus dva, što bi značilo da prve dvije godine premijer bude Božo Petrov, a druge dvije godine Tomislav Karamarko.
U tom bi se slučaju vrlo vjerojatno rotiralo i mjesto predsjednika Sabora. Iako ova ideja još nije raspravljena i može se smatrati probnim balonom, ona bi na neki način bila alibi Mostu, ali i HDZ-u. Kada bi Božo Petrov prihvatio mjesto predsjednika Vlade, znači da bi se odustalo od nestranačkog šefa Vlade, a to bi ujedno bio alibi da zadnje dvije godine mandata premijer bude i Karamarko.
U toj bi varijanti prve dvije godine premijer bio Božo Petrov iz jednostavnog razloga da Most “ne pogine” od napada da je odmah instalirao Karamarka za premijera iako im je osnovna poruka bila da šefovi Vlade ne smiju biti ni Karamarko ni Milanović.
Iako je HDZ pristao razgovarati i o mogućnosti nestranačkog premijera, u toj se stranci te funkcije nisu sto posto voljni odreći, nego će učiniti sve da premijer ipak bude stranačka, politička osoba, odnosno Karamarko.
U HDZ-u obrazlažu kako mandatar mora ujedno biti i premijer, s čime se slaže i dio ustavnih stručnjaka. U Domoljubnoj koaliciji potpise za mandatara skuplja – šef HDZ-a Karamarko. Kad bi premijer bio nestranačka osoba, što traži Most, onda bi se postavljalo pitanje legitimiteta te osobe jer nije izabrana na izborima.
Osim toga, pitaju se u HDZ-u, kome bi ta nestranačka osoba odgovarala i čiji bi ona bila “eksponent”, odnosno produkt kojih lobija.
– Jedno je tripartitna vlada i u toj shemi, naravno, da bi igrao nestranački premijer. Sada je dualni odnos HDZ-a i Mosta i okolnosti se mijenjaju. HDZ je osvojio 800.000 glasova, a Most oko 280.000, iz toga je jasno da premijer mora biti iz HDZ-a – rekao je naš izvor iz vrha te stranke. Iako naš sugovornik ideju o “dva plus dva” Vladi drži čudnom kombinacijom, kaže da je HDZ i o njoj voljan razgovarati. U Mostu pak i dalje čvrsto drže liniju da Karamarko ne može biti premijer. Most će imati svoj prijedlog za mandatara, a tvrde da će u sedam dana sve biti dogovoreno.
Dvije trećine Vlade HDZ-u
HDZ i Most imat će problem i oko toga jer Most ne želi dati svoje potpise HDZ-u dok ne dogovore detalje o vladi, a HDZ pak ne želi ništa dogovarati dok ne formiraju saborsku većinu koja će potom izabrati reformsku vladu. I dok će se koplja lomiti oko nestranačkog premijera, ove stranke za javnost ne žele potvrditi imena ljudi koji bi bili poželjni u fotelji prvog čovjeka Vlade.
U tom se kontekstu spominjala Sandra Švaljek, bivša zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i kratko vrijeme v. d. gradonačelnika Zagreba. U politiku je dospjela s Ekonomskog instituta u kojem je bila i šefica. Spominjao se i Tomislav Ćorić, gospodarski nestranački stručnjak angažiran u HDZ-u. Zatim Mladen Vedriš, docent na katedri za ekonomsku politiku na Pravnom fakultetu, kao i ekonomist Željko Lovrinčević. Ni u HDZ-u ni u Mostu ne žele govoriti o pravim imenima koja bi “igrala” za nestranačkog premijera jer, dok ta osoba ne bude izabrana, ne žele je izlagati medijskom rešetanju.
Kada je riječ o budućoj vladi koju bi mogli dogovoriti Most i HDZ, ona će u svakom slučaju imati manje ministarstava nego dosad. HDZ je u kampanji najavljivao rezanje ministarstava sa 20 na otprilike 14 i taj je model razradio u svom izbornom programu. Budući da u kampanji nisu otkrili veliku većinu svog gospodarskog programa, tako je ostalo nepoznato kako bi točno izgledala njihova vlada, koja bi se ministarstva spajala, a koja bi se možda ukinula. Kako će HDZ i Most podijeliti pozicije u budućoj vladi, također ostaje za vidjeti. Još se, naime, nisu poveli razgovori o tome. No, ono što se čuje u HDZ-u jest to da bi podjela išla u smjeru dvije trećine pozicija HDZ-u, a jedna trećina Mostu.
Ostaje otvoreno i pitanje predsjednika Sabora koje će biti vrlo utjecajno s obzirom na to da će parlament, uzmemo li u obzir postojeći omjer snaga, imati daleko veću moć nego dosad.
U HDZ-u razmišljaju kako bi Tomislav Karamarko, ako se ne uspije domoći premijerske pozicije, trebao prihvatiti mjesto predsjednika Sabora. Smatraju da će ono biti utjecajnije od, primjerice, pozicije prvog potpredsjednika Vlade. Sabor više neće biti samo mašinerija za glasanje jer uz 15 zastupnika Mosta koje ne kontrolira ni HDZ ni SDP i koji neće u koaliciju, nego u suradnju, ako tako dogovore s HDZ-om, nijedna vlada neće moći biti sigurna da će joj zakoni proći po inerciji. I te kako će morati slušati saborske zastupnike...
>> 'Mi jesmo za razgovor s Mostom, naši uvjeti su takvi kakve smo rekli. Bez foliranja, lažnjaka'
vjerujem da će građani pozdraviti kako god se dogovore Most i Domoljubna koalicija.vrijeme je da ovaj cirkus prestane i da hrvatskoj krene na bolje,a krenut će čim se riješi Zorana Milanovića i njegove svite.