Grupiranje ruskih snaga na ukrajinsko-ruskoj granici odavno nije lokalni problem i danas je globalna sigurnosna prijetnja, rekao je hrvatski eurozastupnik Tonino Picula u četvrtak za BBC.
Ukrajina je ušla u osmu godišnjicu rata s proruskim separatistima koji su, uz podršku Rusije, odcijepili čak tri istočnoukrajinske regije - Donjeck, Luhansk i Krim, rekao je za BBC World News Picula, koordinator za vanjsku politiku EU iz grupe Socijalista i Demokrata u Europskom parlamentu, a prenosi njegov ured.
“Grupiranje ruskih snaga na ukrajinsko-ruskoj granici odavno je prestao biti lokalni problem, danas je to globalna sigurnosna prijetnja”, ocijenio je.
Pohvalio je razuman pristup Ukrajinaca.
"Možda zvuči paradoksalno – ali dok se oko Ukrajine razvija prava drama, građani, kao i državni vrh, nisu skloni dramatiziranju. Građani su svakako zabrinuti, ali ne odaju dojam da su u panici”, rekao je.
Prenio je ocjenu svojih ukrajinskih sugovornika "da nema potrebe izazivati osjećaj izvanrednog stanja prikazivanjem vojne opreme na ulicama kako bi se destabilizirao bankarski sustav i gospodarstvo”.
Čak i bez izravne vojne agresije Rusija godinama aktivno potkopava ukrajinski demokratski i društveno-ekonomski razvoj, dezinformacijama i drugim sredstvima, rekao je.
Komentirao je i današnji posjet britanskog premijera Borisa Johnsona Bruxellesu i njegovu izjavu da je Europa u najvećoj sigurnosnoj krizi u zadnjih nekoliko desetljeća, Picula je rekao kako se to već podrazumijeva.
“Rat je nažalost bliži nego ikad u zadnjih dvadeset godina, ali vjerujem da još postoji šansa da se preokrene tijek radnji i događaja putem jake diplomacije."
Picula smatra da je tu ključno jedinstvo Zapada.
"Moramo biti vrlo usredotočeni na očuvanje jedinstva zapadnih zemalja ako mislimo na najučinkovitiji način odvratiti ovu potencijalnu rusku agresiju”, rekao je.
Ovo je kriza u kojoj brojni europski čelnici imaju priliku dokazati kako razmišljaju o trenutnoj sigurnosnoj arhitekturi u Europi, ističe.
Uspoređujući ruski i europski pristup, ocijenio je da je Rusiji daleko jednostavnije govoriti jedinstvenim glasom, jer je to glas predsjednika Putina.
“S druge strane, Zapad je pluralistički, različite članice imaju različite senzibilitete i interese. U ovoj je kriznoj situaciji najvažnije je zadržati zajednički nastup, kako Rusija ne bi imala mogućnost iskoristiti nesuglasice u svojem pokušaju napada na suverenitet Ukrajine. Različiti glasovi Pariza i Londona nisu problem dok je finalni stav u nastupu prema Moskvi jedinstven”, naglašava.
Po njegovim riječima, Ukrajincima je najviše stalo do toga da čuju jasnu poruku o podršci NATO i EU u mogućem sukobu s Moskvom. "Ne vjerujem da među europskim liderima postoje oni koji bi bili spremni Ukrajinu zanemariti, već moramo omogućiti Ukrajincima da obrane svoju slobodu i način života."
“Ova kriza je veliki stres test i za nas u Europskoj uniji, najveći još od ratova nakon raspada Jugoslavije”, zaključio je Picula.
Svaka priča u zapadnim medijima, kada je riječ o Ukrajini, uvijek počinje sa ruskim separatistima, iako bi u cilju potpune i za čitatelja jasne istine, bilo pošteno tu izjavu dopuniti i sa američkim pučistima, koji su nasilno srušili legalno izabranuu vlast, a sa kojim se "separatisti" nisu složili. Isto tako, bilo kakva usporedba događaja u Ukrajini i Hrvatskoj nema nikakvog smisla.