Europski sud za ljudska prava u petak je presudio da Hrvatska nije na odgovarajući način kaznila višestrukog prometnog prekršitelja, čime je došlo do povrede prava na život u materijalnom i proceduralnom aspektu.
Postupak u Strasbourgu pokrenuli su otac i brat žrtve prometne nesreće koju je izazvao vozač D. M. prošavši kroz crveno svjetlo na raskrižju pod utjecajem alkohola, za što je osuđen na dvije godine zatvora.
No, D.M. je imao povijest višestrukog kršenja prometnih propisa i niz prekršajnih postupaka zbog vožnje u alkoholiziranom stanju koji su se vodili otprilike u isto vrijeme kao i nesreća koja je bila predmet ovog postupka.
Europski sud utvrdio je da iako su hrvatske vlasti poduzele određene mjere protiv D.M.-a, nisu sveobuhvatno sagledale dostupne djelotvorne, odvraćajuće i preventivne mjera kako bi spriječile njegova kontinuirana ozbiljna kršenja propisa o cestovnom prometu te dovođenja u opasnost ljudi i imovine.
Takav sveobuhvatni pristup zahtijevao bi poduzimanje mjera u cilju smanjenja rizika za sigurnost cestovnog prometa, na primjer, poništavanjem njegove vozačke dozvole ili oduzimanjem na dulje vremensko razdoblje, nametanjem prometne edukacije, liječenja od zlouporabe droga odnosno drugih opijata i gdje je to primjenjivo, primjenom strožih i odvraćajućih sankcija za njegovo ponašanje.
Poduzimanje takvih mjera bilo bi u skladu s mehanizmima uspostavljenim u relevantnom domaćem regulatornom okviru, kao i onima utvrđenim u relevantnim međunarodnim propisima, izvijestio je ured hrvatske predstavnice pred sudom u Strasbourgu.
Dodaju da je sud utvrdio da su hrvatske vlasti na različitim razinama višestruko propustile poduzeti odgovarajuće mjere protiv kontinuiranog nezakonitog ponašanja DM-a i tako su umanjile učinkovito funkcioniranje preventivnih mjera usmjerenih na osiguravanje javne sigurnosti i minimaliziranje broja prometnih nesreća.
Dodatno, što se tiče činjenice da je D.M. više puta odgađao izvršenje kazne koja mu je bila određena u kaznenom postupku, sud je utvrdio da relevantni hrvatski zakon predviđa hitno izvršenje kazne u ovim slučajevima koje se može odgoditi samo u iznimnim okolnostima.
Ujedno je istaknuo kako nije potpuno jasno zašto je izvršenje kazne D.M. odgođeno za godinu dana nakon pravomoćnosti kazne i to se nije moglo smatrati razumnim.
Europski sud zaključio je kako utvrđeni nedostaci u odgovoru domaćih vlasti sugeriraju da je regulatorni okvir sigurnosti cestovnog prometa, a kako je primijenjen u ovom slučaju, bio daleko od rigoroznog i nije imao odvraćajući učinak koji bi mogao osigurati učinkovitu prevenciju takvih nezakonitih djela ubuduće.
Sud je podnositeljima dodijelio naknadu za povredu ljudskih prava od 26.000 eura te 4540 eura na ime troškova postupka.
Kad bi svi oni koje je ova država očešala svojim "pravosudjem" podnijeli tužbe ESLJP-u, tamošnji suci bi doživjeli PTSP.