Je li Ministarstvo demografije uzaludno osnovano samo kako bi se moglo reći da se nešto pokušalo učiniti ili će vladajući, a ne samo ministar iz kvote DP-a, doista pokušati vratiti dio iseljenika i različitim mjerama usmjerenim na mlade i obitelji početi zaustavljati negativne demografske trendove? Akademik i demograf prof. dr. sc. Anđelko Akrap upozorava da je problematično što se već sada govori protiv mogućeg povratka naših iseljenika, te što se sve mjere proglašavaju besmislenim, iako se još ništa nije ni pokušalo.
- Neki ekstremno ideološki usmjereni ljudi kada se govori o povratku naših ljudi koji su iselili govore kao da nam ekstremisti dolaze... Prije su takvi 'mlatili' po ljudima iz Dalmatinske zagore, poslije se prebacili na Hercegovce, i takvi sada govore o useljavanju stranaca. Nažalost, u hrvatskom društvu stvara se ideološko okruženje oko demografskih problema i kriva slika da ćemo sve probleme riješiti sa široko otvorenim vratima za strane useljenike. Uvozimo niskokvalificiranu i nekvalificiranu radnu snagu s kojom se ruši cijena rada, ne dolaze nama visokoobrazovani. To je nerazumijevanje demografskog, ekonomskog razvoja i u konačnici očuvanja identiteta ove zemlje. Drastično nam pada broj rođenih i naš obrazovni sustav je preglomazan za broj djece koju Hrvatska ima i možemo mi sada kada nema djece govoriti da će sve škole za nekoliko godina raditi u jednoj smjeni. Pa, na stotine područnih škola nestaje u Hrvatskoj. Ministarstvo demografije se mora ekipirati mladim, sposobnim ljudima, ali ukoliko sva ministarstva ne shvate da je demografska problematika i njihov problem samo izdvojeno Ministarstvo demografije neće riješiti ništa. Demografski problemi se izravno tiču i ministarstava obrazovanja, rada, gospodarstva, regionalnog razvoja... – govori Akrap.
POVEZANI ČLANCI:
Jedan vid problema je, dodaje, što dio medija stvara negativno okruženje za rješavanje temeljnog pitanja u Hrvatskoj - demografskih problema jer način na koji progovaraju podsjeća ga na 90-e kada se na isti način govorilo o toj problematici, a to je fatalno za hrvatsko društvo. I vidimo gdje nas je to dovelo. Drugi vid problema je što ne znamo hoće li se imati dovoljno volje i snage za rješavanje demografskih problema, a radi se o istoj ekipi, i hoće li, kaže, političke elite konačno shvatiti da treba demografski očuvati Hrvatsku. S obzirom da sada imamo manji broj djece s istim izdvajanjima iz proračuna može se povećati standard obitelji.
- Veliki broj ljudi koji analiziraju mjere koje se predlažu gleda na njih iz svog kuta, a ne iz kuta onih koji podižu djecu i koji imaju različite potrebe i stavove. Treba shvatiti da je hrvatsko društvo slojevito i ono što meni odgovara ne odgovara drugome. Stoga treba ponuditi široku lepezu mjera za demografski oporavak zemlje koje će zahvatiti čitavo hrvatsko društvo. Investiranje u djecu je najsigurnija i najdugoročnija investicija. Gledano čisto ekonomski to je dugoročno ulaganje. Gorući problem koji treba rješavati je stambeno zbrinjavanje mladih ljudi jer ni oni s VSS-om si danas ne mogu priuštiti stan ako im ga roditelji nisu ostavili. Stanovanje je egzistencijalni problem i država ga treba osiguravati u što kraćem roku različitim modelima, a ne sada govoriti da ćemo nekadašnje stare tvornice pretvarati u stambeni prostor. Za koga? Za autohtono stanovništvo sigurno ne. Naši takozvani ljevičari šutjeli su o problemima ljudi koji se iseljavaju, a oni imaju jednako veze s ljevicom kao ja s Mussolinijem. Naravno da su naši iseljenici najpogodniji za revitalizaciju zemlje jer mi trebamo povratak obitelji, a njih je najlakše integrirati – govori Akrap.
I demograf dr. sc. Dražen Živić iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar napominje da ukoliko Ministarstvo demografije i ministar koji mu je na čelu neće biti osoba s autoritetom, na kojoj nije samo da koordinira resore nego da odluke koje se donose imaju provedbeni aspekt, teško možemo očekivati nešto novo.
- Ako Ministarstvo demografije bude samo na razini nekog savjetodavnog tijela i ako će svatko iz drugih ministarstava moći govoriti 'ne možemo to provoditi jer nema novca' onda, naravno, ništa od toga. Ako ćemo i dalje nastaviti s praksom da Ministarstvo financija kaže 'vidjet ćemo ima li za to novca' ništa od toga. Zadnja riječ mora biti na Ministarstvu za demografiju koja mora reći 'izvolite pronaći novac jer je to naš strateški interes'. Ministar demografije mora imati snagu donositi odluke i utjecati na to da se one provode. Druga je stvar je li se to sad postiglo s ovim imenovanjem ministra (Ivan Šipić op.a) ili nije. Prvi korak je da se ne baca Strategiju demografske revitalizacije RH na kojoj se radilo osam godina i nije dobar stav da to ne valja i da ćemo opet raditi nešto novo i opet proizvoditi osam godina neki papir. Imamo u toj Strategiji neke elemente koji se mogu provoditi u neke mjere, zakone i idemo na tome raditi. Temeljem tog dokumenta se mogu donositi jake odluke. Treba dopustiti da ta Strategija pokaže svoje dobre i loše rezultate, pa one loše korigirati. Prvo treba krenuti od onog što imamo, a ne sve spaliti i opet krenuti ispočetka i tako u krug bez kraja i konca – ističe Živić.
Što se tiče konkretnijih stvari, kaže, država i lokalne zajednice trebaju svakako staviti u funkciju nekretnine koje danas zjape prazne, treba osmisliti strategiju privlačenja ljudi u manje razvijena područja.
-Tu naravno nije dovoljno pozivati se na domoljublje nego to mora biti praćeno konkretnim akcijama, od posla, rješavanja stambenog pitanja, poreznih olakšica i usluga za brigu o djeci. Sve to utječe na odluku o (ne)imanju djece. Demografske promjene su dugotrajne, moramo biti svjesni da brze promjene barem u zaustavljanju negativnih trendova nećemo ostvariti preko noći i brzo. Treba biti realan, umjereno optimističan i strpljiv i u državi stvarati takve uvjete života koji će umanjivati razloge zbog kojih ljudi odlaze, a to nisu samo ekonomski razlozi nego i oni koji se tiču percepcije društva kao problematičnog. Ako se zemlja mijenja postupno na bolje smanjit će se razlozi zbog kojih ljudi odlaze i time će se stvarati uvjeti i da se iseljeni vraćaju. Ako vratimo za početak pet, deset tisuća ljudi to su opet dobitci za zemlju, jer nećemo ih sve vratiti. Sa terena dolaze signali da postoji taj povratak, ali on nije toliko medijski prisutan jer se u našem društvu tumači neuspjehom ako se netko vratio iz Njemačke ili Irske, pa ljudi šute, ali povrataka ipak ima – govori Živić, zaključno dodajući da vjeruje da možemo ublažiti negativne trendove i imati blage uzlazne.
To je dobro rekao. Ljevičari se rugaju našim ljudima u inozemstvu ali obozavaju i tope se pri spominjanju islamskih migranata.