Dužnici koji su uzeli kredite s promjenjivim kamatnim stopama mogu očekivati još jedno spuštanje kamatnih stopa na kredite. HUB je jučer poslao obavijest da je cijena novca u prvom ovogodišnjem tromjesečju smanjena 0,09 do 0,20 posto pa će u tom iznosu pojeftiniti i krediti vezani uz nacionalnu referentnu kamatu.
Dužnici će tako u 2018. godinu ući sa smanjenim ratama kredita, a zasad nema naznaka da će se prema kraju te godine tržišne okolnosti bitnije promijeniti. Da ne bi bilo zabune, predstojeće spuštanje kamata nije dobra volja banaka nego njihova zakonska obveza! Sve do početka 2014. godine kretanje kamatnih stopa ovisilo je o tržišnim okolnostima i poslovnoj politici banaka, a kao za inat, bivalo je tako da su okolnosti nekako uvijek išle na štetu dužnika. Tek nakon izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju s kraja 2013. godine, država je obvezala banke da moraju svakih šest mjeseci uskladiti kamate na postojeće kredite s trenutačnom cijenom novca, što je i dovelo do pojeftinjenja starih kredita za približno dva postotna poena u zadnje tri i pol godine.
Državno zadiranje u ugovorne odnose ne mora uvijek biti sretno rješenje, no spomenuta zakonska promjena, koju potpisuje Slavko Linić, primjer je dobre intervencije države u područje koje je godinama bilo prepušteno tržištu, konkurenciji i snazi ugovornih strana. U tom su odnosu, svi znamo, potrošači uvijek bili slabija strana. Pitanje je bi li danas kamate na stare kredite bile niže oko dva postotna poena da je sve prepušteno tržištu!? Poznati su slučajevi dužnika kojima su se kamate mijenjale prema kretanju euribora, i to tako da im je banka redovito dizala kamate kad je euribor išao gore, ali ih je odbila smanjiti kad je euribor padao, sve do sudske presude.
Cijena kapitala u EU niža biti ne može, no u Hrvatskoj bi mogla biti kad bi država bila efikasnija i jeftinija. Ipak, zakon ne mora uvijek ići na ruku dužnicima, i tko god se zadužuje treba razmišljati kako će otplaćivati rate kad se klatno preokrene i kamate počnu rasti.
