Velika investicija

Pitka voda uskoro stiže na Dugi otok, Plenković potvrdio: Za četiri godine gotov projekt

Foto: Vlada RH
1/4
22.07.2024.
u 15:00

Veliki projekt ulaganja u vodoopskrbu u Zadarskoj županiji uključuje i otoke, a to znači i Dugi otok.

U sklopu službenog posjeta Salima na Dugom otoku, premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je najavio da bi za četiri godine trebao biti gotov projekt vodoopskrbe toga otoka. Veliki projekt ulaganja u vodoopskrbu u Zadarskoj županiji uključuje i otoke, a to znači i Dugi otok. Naš je plan da ta velika investicija bude realizirana za četiri godine pa da pitka voda koja će dolaziti s kopna zamijeni brodove vodonosce, rekao je Plenković.

U posjet Salima, administrativnom središtu Dugoga otoka, predsjednik Vlade stigao je u pratnji predstojnika Ureda predsjednika Vlade Zvonimira Frke Petešića, potpredsjednika Vlade i ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića, ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek, ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlića, državnoga tajnika u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josipa Bilavera i predstavnika Zadarske županije.

Nakon obilaska obnovljene luke Sali, u čiju je rekonstrukciju uloženo više od 12 milijuna eura, a uključivala je novu operativnu obalu, lukobran i zaobalne površine, Plenković i ministri posjetili su kultnu otočnu knjižnicu - Hrvatsku knjižnicu i čitaonicu Sali, koju godinama predano vodi Ante Mihić, te Tvornicu za preradu ribe Mardešić. Mihić je istaknuo da je Plenković prvi premijer koji je posjetio Sali, a Ministarstvo kulture i medija prepoznalo značaj male saljske knjižnice – mosta između Sali i ostatka svijeta. Saljska je knjižnica dvostruko veća i punija knjigama nego ikada prije i spremna primiti čitatelje željne znanja, ali i sve ljubitelje knjiga i pisane riječi. Knjižnica i čitaonica oduvijek su bile naša veza sa znanjem, znanošću i svijetom, kaže Mihić. Plenković je podsjetio da je Sali oduvijek krasila neobična kultura života.

VEZANI ČLANCI: 

Renesansa hrvatske obale i otoka

U renesansi smo hrvatske obale, koja je dotakla i ovaj otok. Važnost lukobrana od strateškog je značaja za ovu zajednicu, koja sada živi kvalitetnije. Dodatnih 150 metara uređene rive također je važno za malo mjesto poput Sali, koje se diči ljepotom i posebnošću, istaknuo je. Podsjetio je da se kontinuirano radi i gradi, ulaže se u otočne ceste, komunalnu infrastrukturu i društvene domove.

Park prirode Telašćica prvi je park nagrađen srebrnom medaljom zelene tradicije i održivog razvoja, a Grpašćak, kao najviši vrh otoka, s dva je milijuna eura ulaganja dobio nov sjaj, dodao je premijer te ustvrdio da su Saljani odavno prepoznali glavni problem naše države – starenje i depopulaciju. Zadarski župan Božidar Longin podsjetio je da se nova điga (lukobran) obnavljala pune dvije godine, a danas je ponos svih Saljana i cijele županije.

Reprezentativan je to ulaz u otočja Zadarske županije i Dugi otok. Naših 150 bisera gledamo s posebnom pozornošću, jer život na otocima znatno je teži nego na kopnu. S novim lukobranom pristajanje brodova je sigurnije, a kapaciteti veći, rekao je Longin. Načelnik Općine Sali Zoran Morović dodao je da radovi nisu bili ni kratki niti jednostavni i zahvalio Saljanima na strpljenju. Zbog ulaska u Nacionalni park Kornati omiljena smo destinacija među nautičarima. Gradnjom lukobrana naš je porat tako siguran cijele godine, a naše ljepote još pristupačnije, poručio je Morović.

>>> FOTO Ovo je najviši otok u Hrvatskoj, ukupna dužina obale mu iznosi čak 175 km, a ikonska plaža planetarno je poznata

1/21

Komentara 2

JA
Jatiser
19:56 22.07.2024.

Za 10 godina imati će vodu ali neće imati novaca za platiti je jer će nas oguliti do kože. I Nepalci će počet bježati iz Hr

Avatar Moodleen
Moodleen
15:38 22.07.2024.

99 posto investicija ove "hrvatske" vlade je na jugu. U Hrvatskoj i Slavoniji nisu u stanju pokrpati par rupa na cestama, a tam kod njih autoceste, tuneli, mostovi, luke... Normalno, od 19 članova vlade njih 17 ima podrijetlo odande, pa...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije