Kratkoročno ćemo dići vodu iznad glave, ali rješenja koja se nude u nacionalnom programu oporavka dugoročno nisu neka sreća, komentar je profesorice zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i potpredsjednice Udruge hrvatskih izvoznika Marijane Ivanov.
Ona objašnjava i da je puno razloga za tu tvrdnju. Više od polovica sredstava načelno je namijenjeno gospodarstvu, ali ona problem
vidi u tome što će sredstva otići za infrastrukturne projekte, u energetiku i turizam, a premalo se vodilo računa o tome da hrvatska ekonomija počiva na velikim proizvodnim i izvozno orijentiranim poduzećima koja će najmanje sudjelovati u raspodjeli sredstava.
Kratkoročni učinak na BDP
– Novac koji će se koristiti za infrastrukturne projekte, temeljem natječaja, uglavnom će završiti u rukama inozemnih poduzeća
koja imaju kapacitet za takve projekte. To znači da će u velikoj mjeri novac izaći iz Hrvatske, a domaći poduzetnici će biti podizvođači koji se već iz dosadašnjeg iskustva vrlo često nalaze u ugovorno i ekonomski podređenoj poziciji u odnosu na inozemnog glavnog izvođača – ističe Ivanov.
Drugo je pitanje koja će radna snaga uopće moći sudjelovati na tim projektima jer u domeni tih poslova imamo manjak radnika.
– Privremeno ćemo uvesti radnu snagu koja nažalost neće ostati živjeti kod nas, a nećemo vratiti više stotina tisuća mladih koji su
otišli u inozemstvo – ističe profesorica Ivanov.
Infrastrukturni energetski projekti imat će pozitivne efekte na hrvatski BDP tek nekoliko godina koliko traju investicije, ali Ivanov je uvjerena da program neće omogućiti povećanje dugoročne potencijalne stope rasta hrvatskog BDP-a upravo zato što je zanemaren proizvodno izvozni sektor prerađivačke industrije i povezanih uslužnih aktivnosti koji jedine jamče dugoročne pozitivne efekte.
– Nerazumno je sredstva ponovo usmjeravati u turizam, graditeljstvo i infrastrukturne projekte jer je poznat njihov kratkoročni
sezonski učinak na gospodarstvo, ali oni potiču rast cijena i plaća, što ponovno nepovoljno djeluje na troškovnu efkasnost i produktivnost ekonomije u usporedbi s drugim novim članicama EU – kaže Ivanov.
Ne bude li se ulagalo u proizvodno-industrijski sektor, pitanje je tko će naposljetku plaćati troškove. Mi ćemo ih većim dijelom i
vraćati u budućnosti, kroz uplate u proračun EU i nove poreze koji će doći.
– Zašto smo dobili trailer, a ne film plana oporavka. Stigao nam je sažetak od 80-ak stranica cjelovitog dokumenta koji navodno
postoji i ima oko 700 stranica. O čemu ćemo mi danas zapravo raspravljati? U ovim papirima je samo “copy-paste” onoga što
je već viđeno u strategijama, ali nema ničeg konkretnog. Zašto ga krijete kao zmija noge? Ispada da je plan najveća državna tajna. Toliko tajna da ga ni zastupnici ne mogu dobiti, navodno zato što ne vole Hrvatsku toliko kao HDZ... – ovim su riječima oporbeni za stupnici jučer u Saboru dočekali premijera Andreja Plenkovića i njegovo predstavljanje sažetka nacrta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za razdoblje od 2021. do 2026. I nakon premijerova izlaganja oporba je i dalje bila nezadovoljna te nastavila u istom tonu.
Sabor vam je podrum...
– Omalovažavanje zastupnika je da im se ukazuje plan kao da je Gospa međugorska. Postavljamo presedan. Ovo nije dovršen
dokument. Ovo je hinjena transparentnost. Imamo Nacionalni plan oporavka. Zatim imamo nacrt Nacionalnog plana, to je kat
ispod. Pa imamo sažetak nacrta Nacionalnog plana, to je dva kata ispod. I imamo informaciju o sažetku nacrta Nacionalnog plana,
to je tri kata ispod. Dakle, Sabor je doveden u podrum pa još dva kata ispod kad se raspravlja o ovome... – kritizirala je oporba,
a Plenković je uzvratio kako je Nacionalni plan zapravo akt koji usvaja Vlada, a ne Sabor.
Maruška Vizek, analitičarka Ekonomskog instituta, slaže se s primjedbama oporbe kako nije jasno o čemu se raspravlja, jer u prijedlogu nema najznačajnijih stavki.
– Iz ovog što se vidi jasno je da su dominantne investicije vezane uz javni sektor. Nije to samo po sebi loše, ali ravnoteža nije dobro
pogođena, a u raspodjeli dominaciju imaju monopolistička poduzeća. Time preko javnih poduzeća pojačavamo politički upliv na
ekonomske procese u zemlji, još više činimo državu majkom bez koje se ništa u zemlji ne rješava. Takva je praksa posljednja stvar
koja nam treba – dodaje Maruška Vizek.
VIDEO Istraživanje odgovorilo: Tko su antimaskeri u Hrvatskoj?
državni kapitalizam. imamo društveno političke radnike na čelu javnih poduzeća, imamo i privatne firme koje uglavnom posluju s državom gdje odlučuju navedeni drugovi (janaf, hgk i destci drugih) imamo jedan dio gospodarstvenika koji pokušava, i imamo sitne obrtnike na kojima se državne institucije iživljavaju sprovodeći red, zakon i disciplinu.