Iako je poljoprivreda jedna od strateških odrednica razvoja Karlovačke županije većina jedinica lokalne samouprave posljednjih godina drastično smanjuje proračunska sredstva namijenjena poticanju ove gospodarske grane.
Karlovac daje najviše
Neke od njih tijekom prošle godine za poljoprivrednu nisu izdvojila niti kune. Po službenim podacima županijskog Odjela za poljoprivredu, šumarstvo i turizam i 2012. bez poticaja ostali su ‘seljaci’ u Plaškom, Rakovici, Cetingradu i Vojniću. Najviše, očekivano izdvojili su u Karlovcu, nešto više od 1,3 milijuna kuna. Ozalj i Duga Resa subvencije su lani okončali na 150-tak tisuća, dok je izdašniji bio proračuun Ogulina sa 266 tisuća kuna.
Iako je riječ uglavnom o ruralnom području, u Slunju su za projekte na selu izdvojili više nego skromnih 4.139 kuna. Da je riječ o premalim sredstvima govori i podatak da je čak 12 općina u županiji uspjelo poljodjelcima osigurati više novca od Slunja. Među općinske uprave koje su za poljoprivredu uspjele izdvojiti znatno veći dio svojih prihoda ubrajaju se Draganić, Netretić, Žakanje, Lasinja i Tounj, dok su najviše pohvala zaslužili u Josipdolu sa 120 i Bariloviću sa 146 tisuća proračunskih kuna poticaja. Neslavni rekorder zasigurno je općina Vojnić koja je iznos poljoprivrednih poticaja sa gotovo 400.000 kuna 2008. godine, lani svela na nulu.
– Godinama smo izdvajali poticaje za stočarstvo, ali i za trajne nasade, te pomagali razvoj poljoprivrede. No, u proračunu više nemamo. lani smo osigurali pet tisuća kuna za osiguranje usjeva od elementarnih nepogoda, ali nismo ništa isplatili jer su poljoprivrednici imali ugovore sa osiguravateljskim kućama sa kojima Općina nije imala ugovore. Ove smo godine sklopili ugovore sa više kuća i osigurali 10.000 kuna.
No, kako su uvjeti državne Agencije za poljoprivredu pooštreni, a u skladu sa EU, bojim se da nećemo moći isplaćivati poticaje - pojasnila je Milica Vučinić Sipić, pročelnica u Općini Vojnić. Proporcionalno sa smanjenim izdvajanjima za subvencije padaju i drugi pokazatelji u većini poljoprivrednih segmenata. Tako se bilježi manji broj svinja, goveda i konja.
Pozitivno stočarstvo
– U županiji je 2012. isporučena 21.306.521 litra mlijeka što je osam posto manje nego godinu ranije. Broj isporučitelja mlijeka u istom periodu smanjio se za čak 18 posto – tvrdi u izvješću Vilim Magdić županijski pročelnik za poljoprivredu.
Svijetle točke su u ovčarstvu gdje je zabilježen porast količine isporučenog mlijeka za čak 19 posto, te kozarstvu. Županijska evidencija bilježi porast broja grla sa 1.094 na 1.325, a rastao je i broj uzgajivača, kojih je sada 89.
