Često sam se kao dijete, plivajući na Jadranu, pitala što je ispod mene, na dnu mora. Možda neka morska neman, čudnovata riba koja samo čeka da me zgrabi. S godinama sam shvatila da morska stvorenja Jadrana vjerojatno imaju pametnijeg posla od hvatanja plivača. No, otkad su znanstvenici iz australske znanstvene agencije Csiro i Sveučilišta u Torontu nakon nedavnog istraživanja objavili da se na dnu svjetskih mora nataložilo od tri do zastrašujućih 11 milijuna tona plastičnog otpada, hvata me bojazan ne za kupače, već za morski svijet koji je zarobljen i guši se u otpadu koji im civilizacija nemilosrdno šalje. Još je gora činjenica da se tih 11 milijuna tona otpada odnosi mahom samo na tri vrste otpada; ribarske mreže, plastične čaše i vrećice! A gdje je sav ostali otpad, ne samo plastika, koji nije završio na odlagalištima, u reciklažama, već u prirodi, pa i u svjetskim morima...
Svatko tko ima imalo empatije i voli prirodu, ako razmisli o tome da je 11 milijuna tona samo jedne vrste otpada i samo na dnu oceana, ne može ostati ravnodušan i ne zapitati se kada će se i nama, a ne samo morskim stvorenjima, to obiti o glavu. Znanstvenici znaju da nas plastični otpad već truje na razne načine. Stručnjaci predviđaju da bi ovim tempom globalna proizvodnja plastike do 2060. mogla dosegnuti 1,231 milijun tona plastike.
Rast će i količina plastičnog otpada koju ostavljamo da nas truje. Procjenjuje se da između 400.000 i milijun ljudi u zemljama u razvoju godišnje umire od bolesti povezanih s lošim gospodarenjem otpadom, posebice od otrovnih para koje se ispuštaju izgaranjem plastičnog otpada. Zbog gutanja plastike ili zbog toga što se zapetljaju u plastiku 100.000 morskih sisavaca umire svake godine, kažu znanstvenici. Tvrde i da ocean vrvi i mikroplastikom – sićušnim komadićima promjera manjeg od 5 mm koji su rezultat raspadanja vrećica, boca, guma, opušaka, vlakana odjeće i još mnogo toga. Samo plavi kitovi progutaju 10 milijuna komadića mikroplastike dnevno, a pet grama plastike ljudi progutaju svaki tjedan.
VEZANI ČLANCI:
Nitko ne osporava značenje plastike kao materijala u razvoju civilizacije u svim segmentima, pa i u zaštiti ljudskog života, s obzirom na to da je zastupljena i u medicini na način da spašava ljudski život. Civilizacija je razvila mogućnost korištenja plastike u neslućenim oblicima i olakšala svakodnevicu na razne načine, no bojim se da istim tempom nismo razvili i mehanizme odgovarajućeg zbrinjavanja te vrste otpada, što nam se počelo obijati o glavu. Svjetski je to problem, civilizacijski, naravno, no kao pojedinci ipak možemo djelovati; ne kupovati plastične predmete koji nam nisu potrebni, ne gomilati plastične vrećice, odvajati otpad...
FOTO Povijesnu zgradu burze progutao je plamen, spašavaju se umjetnička djela
Samozvani znanstvenici su puni toplih plonova i organskog gnojiva! Uvjerite se sami. U pusudu nalijte mjerenu kolicinu vode pa potom dodajte oko 1.5 zlica soli na svaku litru ciste vode i mjesajte dok se sva sol otopi. Nadite u domu nekoliko vrsta plastike iodrezite komadice pa ih potom u zatvorenoj saki potopite u slanoj vodi. Vidjet cete da sve plastike koristene za ono sto ‘strucnjaci’ i spasitelji planete zele zabraniti ili drasticno ograniciti plivaju vrlo pozitivno na povrsini morske vode.