Povodom Međunarodnog dana čišćenja plaža, Greenpeace je u suradnji s Pokretom otoka organizirao akcije čišćenja na Mljetu, Braču, Pagu, Šolti i u Splitu. Osim samog čišćenja, obavit će se i pregled plastičnog otpada kako bi se utvrdilo koje su to tvrtke najodgovornije za onečišćenje mora apsurdnim količinama plastike za jednokratnu upotrebu. Osim u Hrvatskoj, akcije čišćenja i pregledi prikupljenog otpada organiziraju se i u drugim zemljama, kao što su Španjolska, Francuska, Indonezija i Filipini.
– Čišćenja plaža nužna su kako bi se sanirala već nastala šteta, no riječ je sizifovom poslu ako ne smanjimo korištenje plastike. Ta borba na jadranskim plažama traje već godinama, ali bez obzira na izvanredne napore mještana i volontera, čini se da polako gubimo u toj utrci s vremenom što je vidljivo na primjeru plaže Grabova gdje smo zatekli uznemirujuć prizor – istaknula je Mihaela Bogeljić, voditeljica Greenpeaceove kampanje.
Greenpeaceu se na Mljetu pridružila i jadranska sirena Sunčana koja se priključila borbi protiv plastike u moru, zalažući se za čista mora i zaštitu morskih životinja koje često stradavaju zbog gušenja ili zaplitanja u plastični otpad.
– Dolazim iz dubina kao glasnogovornica morskih bića koja ne mogu govoriti. Jadran je tu za vas oduvijek. Jadransko more vas hrani i pruža osvježenje kada zaprži ljeto. Beskrajno plavo obzorje liječi vam dušu. Nemojte čekati da čepovi boca i čikovi zamijene pijesak plaže, a vrećice da zamijene morsku travu. Sve će to ponovno završiti u vašem dvorištu i tanjuru. Znam da zajedno možemo bolje. Sačuvajmo čaroliju našega mora i život u njemu – rekla je sirena Sunčana Paro Vidolin.
Znanstvenici procjenjuju da Mediteranom već sada pluta 1455 tona plastike, čime se Sredozemlje svrstava među najugroženija morska područja, zbog čega se borbi za zaštitu mora od plastike pridružio i Pokret otoka.
– Ovakve su akcije potrebne jer je izuzetno važno probuditi svijest svakog pojedinca u zajednici, osobito stanovnika obalnih područja, ali i njihovih gostiju, o važnosti brige za okoliš, smanjenju stvaranja plastičnog otpada, kao i redovitom čišćenju zahvaćenih područja. Proizvodnjom i korištenjem plastike trujemo more i sva živa bića u njemu koja potencijalno dođu i na naš stol. Ciklus je zatvoren i kad bolje razmislimo na kraju jedemo vlastiti otpad. Krajnje je vrijeme da shvatimo da jedino preuzimanjem vlastite odgovornosti, kontinuiranom edukacijom i poticanjem pojedinačnih akcija možemo napraviti toliko nužnu promjenu. Tko će ako ne mi? – kaže Maja Jurišić, voditeljica inicijative Pokret otoka.
Greenpeace poziva građane da potpišu peticiju protiv plastike za jednokratnu upotrebu te pročitaju izvještaj „Sredozemlje zatrpano plastikom” koji pokazuje da je u svjetskim razmjerima i do 80% morskog otpada plastika. Ovom kampanjom želimo utjecati na europsko zakonodavstvo s ciljem donošenja djelotvornih mjera za suzbijanje onečišćenja mora plastikom.
Sve to dolazi iz albanije i crne gore ....samo jugo-cetnicka vlast je zaposlena progonom hos-ovaca pa se nema vremena baviti tim stvarima...