HDZ je započeo neslužbenu kampanju za europske izbore, a premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković ne propušta nijedno obilježavanje 29. obljetnice osnivanja HDZ-a, koja su upravo odvijaju diljem Hrvatske. Iako nije sklon borbenim i upečatljivim govorima od kojih sve frca, iz Plenkovićevih se stranačkih istupa razabire da je glavna tema njegovih izbornih obračuna krajnja desnica, suverenisti, on će reći populisti, a teza HDZ-a je da se stavovi ljevice i krajnje desnice o europskim temama uopće ne razlikuju.
“Manipuliraju, ne znaju, izvrću...”
Paradoksalno, HDZ se kao stranka desnog centra našao prilično usamljen kada je riječ o sve većem vezivanju za Europsku uniju (ulazak u eurozonu, prihvaćanje institucija EU poput javnog tužitelja, europske borbe protiv “fake newsa”), dok se cijela desnica; od Neovisnih za Hrvatsku, Hrvatskih suverenista (koalicija Hrasta i Hrvatskih konzervativaca) i Mosta praktički protivi ili traži veliki oprez u prihvaćanju novih obveza EU. Zato ne čudi da Plenković u svojim političkim porukama sve više naglašava one koji manipuliraju, ne znaju, izvrću, prosipaju floskule te ističe HDZ-ovu privrženost HDZ-ovim europskim vrijednostima. Tako naglašava da će “birači znati prepoznati one koji nude kaos i maglu i one koji vode ozbiljnu politiku”.
– Floskule o europskim temama dolaze s pozicija krajnje desnice, ali i s pozicija gotovo cijelog lijevog spektra jer ne poznaju dovoljno europske politike i institucije ni proces donošenja odluka – poručio je Plenković sa skupa održanog preksinoć u Dubravi, u povodu 29. obljetnice osnutka HDZ-a u toj zagrebačkoj četvrti.
Skori izbori za Europski parlament, nastavio je Plenković, izbori su između onih koji su ozbiljni u europskim temama i onih koji to nisu te istaknuo da će “hrvatski narod znati dati povjerenje onome na koga se mogao osloniti u mandatu koji je iza nas”. Plenković se u svojem govoru pozvao i na Franju Tuđmana, prvog hrvatskog predsjednika i utemeljitelja HDZ-a, koji je 1990. godine upravo u Dubravi bio kandidat za Sabor.
I na stranačkom skupu u Imotskom Plenković je upozoravao članove da “paze i dobro promisle kad krenu kampanje i kad vam u Imotski dođu razni prodavati razne priče, pričati o državotvornosti, nacionalnom interesu, optuživati HDZ za veleizdaju i slične budalaštine”. Posve je jasno da se Plenković ponajprije želi obračunati s desnicom koja HDZ pod njegovim vodstvom smatra nedemokršćanskom strankom, strankom koja je zaokrenula ulijevo, uvodi rodnu ideologiju (prosvjed i pokušaj referenduma zbog Istanbulske konvencije) jer je svjestan da bi stranke desnice i krajnje desnice mogle razmrviti dio glasova HDZ-u.
Mandat koji bi mogli osvojiti Neovisni za Hrvatsku ili pak Most išao bi vjerojatno na uštrb glasova HDZ-a. Na europskim izborima u svibnju birat će se tek 12 zastupnika u EU parlamentu, cijela Hrvatska bit će jedna izborna jedinica, a za jedan mandat trebat će oko 70.000 glasova, što znači da će manjim strankama biti teško osvojiti mandat. Iako je iza njega stranačka mašinerija, Plenković i HDZ ne prepuštaju stvari slučaju, pa ne žele izgubiti nijedan glas. Da je desnica glavna meta kritike HDZ-a proizlazi i iz stavova Lovre Kuščevića, političkog tajnika HDZ-a i ministra uprave. On je za Večernji list rekao da ako ijedni izbori pripadaju HDZ-u, onda su to izbori za EU parlament.
- Franjo Tuđman je i prije nego što je stvorio Hrvatsku u programu HDZ-a napisao da su, uz stvaranje države, cilj i euro-integracije. U to vrijeme SDP nije znao ni je li za Hrvatsku, sjećamo se kako su tada glasali, a kamoli je li za EU, odnosno tada Europsku zajednicu. A samoprozvani suverenisti, ja ću reći populisti, gdje su bili tada? Gdje je bio Most, Živi zid, Neovisni za Hrvatsku? – poručio je Kuščević. I on kao Plenković tvrdi da su stavovi ljevice i radikalne desnice po pitanju Europske unije jednaki.
– Stavovi radikalne desnice, odnosno populista, o EU proizlaze iz njihova neznanja, a kad nešto ne znaš i ne razumiješ, onda se toga bojiš. To je točno reakcija malog djeteta koje ne razumije, pa se boji – optužio je Kuščević suvereniste i naglasio da se bez EU ne bi povezao ni hrvatski teritorij, odnosno sjever i jug Pelješkim mostom, koji se gradi novcem iz fondova Unije.
Marginalizacija Brkića
Europski izbori u svibnju, sudeći po svemu, bit će, ponajprije, žestok obračun HDZ-a i desnice čijim je pritisku HDZ izložen već mjesecima i kroz referendumske inicijative “Narod odlučuje” i “Istina o Istanbulskoj”. Istovremeno, dok se Plenković obračunava s izvanstranačkom desnicom, u HDZ-u, izgleda, traju posljednji obračuni s ostacima desnog stranačkog krila. Da je Milijan Brkić, zamjenik predsjednika HDZ-a, pasiviziran i marginaliziran od stranačkog vodstva, posebice nakon Afere SMS bilo je poznato i ranije, ali preksinoćnji stranački skup u Dubravi pokazao je dodatnu dimenziju odnosa prema Brkiću. Taj nekad moćni HDZ-ovac u službenom stranačkom protokolu u Dubravi nije ni spomenut, a kamoli pozdravljen. Naravno, u Dubravi nije držao ni govor. Doduše, u službenom dijelu programa osim Plenkovića osobno i ministara načelno, nitko poimence nije ni spomenut, ali nekad bi bilo nezamislivo da se Brkića potpuno ignorira.
Posebice jer je Dubrava njegova izborna baza u kojoj se u sklopu druge izborne jedinice borio za mandat u Saboru na parlamentarnim izborima 2016. godine. Osim, toga Brkić je i zamjenik predsjednika HDZ-a, ali sada mu se očito želi poručiti da na HDZ-ovim skupovima nije dobrodošao. Isto je prolazio i Drago Prgomet kada je bio zamjenik predsjednika HDZ-a u vrijeme kada su strankom vladali Karamarko i Brkić.
Izvori bliski Brkiću komentirali su kako je točno da ga nitko nije spomenuo u protokolu, dodavši cinično da je to “zabranjeno”. Ali ti su isti izvori komentirali kako je atmosfera za Plenkovićeva govora u sličila na karmine jer ga tijekom govora nitko nije prekidao pljeskom. HDZ-ovi stranački skupovi poznati su, naime, makar po insceniranim ovacijama...
Pogledajte video: Evo kako je Plenković objasnio svoje ponašanje u incidentu s Grmojom
Niti je hrvatska desnica desnica, a niti hrvatska, prije bošnjačka. Imaju više trolova nego birača.