Države koje su duže industrijalizirane trebale bi financijski pomoći da nova gospodarstva ne emitiraju toliko stakleničkih plinova koliko bi inače činila, rekao je u srijedu novinarima na marginama klimatskog skupa COP29 u Azerbajdžanu hrvatski premijer Andrej Plenković. "Oni koji su duže razvijeni, duže industrijalizirani, koji su kroz prošlost emitirali više dodatnih emisija stakleničkih plinova, nisu u istoj poziciji kao i oni koji su recentno u jednom dinamičnom razvoju", rekao je Plenković u Bakuu.
Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP29) počela je u ponedjeljak, zasjenjena reizborom Donalda Trumpa, koji je obećao poništiti obveze Sjedinjenih Država o smanjenju emisija ugljičnih plinova. Plenković je rekao da je cilj ovogodišnjeg COP-a da pregovarači pokušaju dogovoriti povećanje dosadašnjeg iznosa od 100 milijardi dolara, koje razvijene zemlje izdvajaju za klimatsku tranziciju zemalja u razvoju.
"Sada je ambicija da se to otprilike udvostruči kako bi ta izdvajanja koje razvijene zemlje mogu dati u fond za one manje razvijene pridonijela tranziciji s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije", pojasnio je Plenković. Također, manja skupina razvijenih zemalja koja trenutno doprinosi želi da joj se pridruže i druge bogate države te glavni zagađivači, uključujući Kinu i zaljevske zemlje.
Premijer je na pitanje novinara o tome je li realno očekivati udvostručenje iznosa za zemlje u razvoju s obzirom na nove okolnosti kazao da će to biti "predmet pregovora" te dodao da će oni biti "zahtjevni". Plenković se na marginama konferencije također sastao s kazahstanskim predsjednikom Kasim-Žomart Tokajevom, a sastanak je nazvao dobrom prilikom "da vidimo kako strukturirati gospodarsku suradnju između dvije zemlje".
"Napravili smo dobar memorandum o suradnji u gospodarstvu kao i zaštiti ulaganja. Niz hrvatskih kompanija je na velikom kazahstanskom tržištu, koje je zaista pulsirajuće. To je jedno gospodarstvo koje se diže i zato je dobro da smo tu prisutni", kazao je hrvatski premijer. Dodao je da Kazahstan ima ambicije ulagati u nuklearnu energiju "bez obzira na velike rezerve plina, nafte i ugljena koje imaju".
"Zato je važno da na ovakvim konferencijama još bolje kalibriramo mjere koje poduzimamo tamo gdje je najvažnije jer se pitanje klimatskih promjena odnosi na nas svih osam milijardi. To nije samo pitanje jedne zemlje, jednoga naroda, bez obzira koliko bili brojni", kazao je.
