Hrvatska želi okrenuti stranicu i razvijati političke i gospodarske odnose sa Srbijom na način da se rješavaju otvorena pitanja s partnerima s kojima se može razgovarati, izjavio je u utorak u Strasbourgu premijer Andrej Plenković, komentirajući provokacije zastupnika srbijanske Radikalne stranke Aleksandra Šešelja, sina osuđenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja, te svoj odgovor na te provokacije.
"Riječ je očito o nastavku provokacija koje su već jučer dogodile nakon govora potpredsjednice vlade Marije Pejčinović Burić. Mislim da sam jasno rekao hrvatski stav o tome što mislimo o političkim ciljevima Srpske radikalne stranke, njihovim 'postignućima' u 90-tima, osuđenom ratnom zločincu Šešelju. Hrvatski stav je jasan, a to je da želimo razvijati odnose sa Srbijom, ali na način da rješavamo otvorena pitanja, okrenemo novu stranicu, kako bi razvijali političke i gospodarske odnose. Ovo je nešto što me od strane njegove stranke nije iznenadilo", rekao je Plenković novinarima nakon rasprave u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe.
Aleksandar Šešelj je pokušao je u utorak u raspravi u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe provocirati hrvatskog premijera Andreja Plenkovića koji mu je oštro odgovorio da je on "živući primjer izreke da jabuka ne pada daleko od stabla".
"Nije baš uobičajeno da imamo ovakvih provokacija, ali ovo je prigoda za razotkrivanje, kao što sam i rekao svim članicama i članovima Parlamenarne skupštine, da shvate o čemu se radi, o kakvoj politici i kakve su se posljedice dogodile za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo i Sloveniju. Naša je zadaća da se to ne ponovi, naša je zadaća da jasno definiramo tko su partneri s kojima možemo razgovarati o našim budućim odnosima, a tko su oni čija je retorika, a očito i aktivnosti, ostale daleko u prošlosti i to na vrlo negativan način", rekao je Plenković.
Premijer Plenković je u svom obraćanju članovima delegacija nacionalnih parlamenata članica Vijeća Europe govorio o ideje ujedinjene Europe, o Hrvatskoj i njezinu putu od samostalnosti, rata do članstva u EU-u i NATO-u, ratifikaciji Istanbulske konvencije, Europskom sudu za ljudska prava, vladavini prava i ljudskim pravima.
Rekao je da sve članice Vijeća Europe trebaju osigurati da se standardi koje dijelimo provode u svim državama. Govoreći o ratifikaciji Istanbulske konvencije rekao je da je to važan alat u borbi protiv nasilja nad ženama. "To je stavljeno u Hrvatskoj u kontekst šire ideološke debate. Hrvatska je uspjela ratificirati ovu konvenciju. Moja Vlada je to učinila s potpunim uvjerenjem da činimo dobro za naše društvo međutim mislim da cijela ova organizacija mora naći zajedničko rješenje da pojasni ono što ova konvencija jest. Nije korisno da imamo debate koje doprinose podjelama u društvu i fokus usmjeravaju na stvari koje nisu supstanca", rekao je premijer.
Govorio je i o Bosni i Hercegovini i ostalim zemljama jugoistočne Europe i njihovim europskim integracijama za što se Hrvatska snažno zalaže. Dao je snažnu podršku Makedoniji i Albaniji za početak pristupih pregovora. Rekao je da Bosna i Hercegovina zaslužuje posebnu pozornost i potporu na njezinu putu prema EU-u te se zauzeo za punu ravnopravnost triju konstitutivnih naroda u skladu s europskim vrijednostima, a što uključuje i pravedan izborni zakon.
"Bosna i Hercegovina je za nas strateški bitna zemlja zbog geografske blizine, povijesnih odnosa, Hrvata kao jednog od tri konstitutivna naroda. Uskoro su izbori u toj zemlji, mi želimo stabilnost institucija, kvalitetno funkcioniranje zemlje, dati podršku zemlji na europskom putu i smatramo da ne smijemo dopustiti da BiH bude u zadnjem vagonu u vlaku jugoistoka Europe prema EU-u. To je upravo onaj razlog što je BiH bila tema i govora i nekih pitanja u raspravi, a i drugih sastanka koje sam imao ovdje", rekao je Plenković novinarima nakon rasprave.
Rekao je da je o pitanju izbornog zakona u BiH razgovarao i s predsjednikom Venecijanske komisije Giannijem Buquicchiom.
"Predstavnici Venecijanske komisije nedavno su bili u BiH i razgovarali o provedbi odluke Ustavnog suda BiH i o pripremama za izbore. Šteta što nije postignut kompromis oko promjene izbornog zakona. Vjerujem da će se izbori održati prema postojećim pravilima jer je ostalo zaista malo vremena. Nadamo se da će taj proces proteći u najboljem redu i da će se onda ponovno otvoriti pitanje izbornog zakona", rekao je Plenković novinarima nakon rasprave.
Premijer Andrej Plenković je tijekom svoga boravka u Strasbourgu razgovarao s predsjednicom Parlamentarne skupštine Liliane Maury Pasquier, glavnim tajnikom Vijeća Europe Thorbjornom Jaglandom te održao govor i sudjelovao u raspravi u Parlamenarnoj skupštini Vijeća Europe. Također je otvorio izložbu "Hrvatska kulturna baština na popisu UNESCO-a". Susreo se i s predsjednikom Venecijanske komisije Giannijem Buquicchiom te predsjednicom Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe Gudrun Mosler-Tornstrom.
Posjet Strasbourgu završio je sastankom s predsjednikom Europskog suda za ljudska prava Guidom Raimondijem. Hrvatska je 1996. postala punopravnom članicom Vijeća Europe, a ove godine od svibnja do studenoga prvi put predsjedava Odborom ministara Vijeća Europe. Hrvatska je kao prioritete tijekom svoga predsjedanja istaknula borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, učinkovitu zaštitu prava nacionalnih manjina i osjetljivih društvenih skupina, osnaživanje lokalne i područne samouprave te zaštitu i promicanje kulturne baštine. Tijekom predsjedanja planirano je 26 događanja, koji će biti prilika za promicanje navedenih tema, promociju Hrvatske i jačanje zajedničkih vrijednosti, osobito na području ljudskih prava.
Ne mogu hrvatski komunisti bez braće iz Srbije.