Ne znam tko je to pustio van, netko je pustio van, ali ja stojim iza svega što sam rekao – komentirao je premijer Andrej Plenković vijesti o tome da je na internom sastanku lidera Europske pučke stranke (EPP) uoči neformalnog summita u Bruxellesu tražio da pučani, osim drugog mandata Ursule von der Leyen kao predsjednice Europske komisije, dobiju još nešto, možda 2,5-godišnji mandat predsjednika Europskog vijeća, što je dužnost koju žele socijalisti. U dijelu političkih, diplomatskih i novinarskih krugova u Bruxellesu ta je vijest ostavila dojam da se Plenković bori za još jednu visoku dužnost za pučane kako bi se možda izborio za sebe, s obzirom na to da ga se ranije spominjalo kao jednog od kandidata europskih pučana za neke visoke dužnosti u EU.
Neformalni summit Europskog vijeća završio je oko ponoći, nije bilo dogovora oko podjele triju najviših dužnosti, ali takav dogovor nije se ni očekivao odmah istog dana, nego se očekuje na sljedećem formalnom summitu 27. i 28. lipnja.
– Ovaj sastanak ionako je bio informativnog i konzultacijskog karaktera. Pozicija Europske pučke stranke jest da podupiremo Ursulu von der Leyen da nastavi mandat na čelu Europske komisije. I Robertu Metsolu da nastavi mandat predsjednice Europskog parlamenta. Od drugih kandidata kristalizira se ime Antonia Coste za mjesto predsjednika Europskog vijeća i Kaje Kallas za mjesto visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku. Ovi razgovori nastavit će se u sljedećim danima i, dođe li do konsenzusa, odluka će se donijeti krajem sljedećeg tjedna – rekao je premijer Plenković u izjavi novinarima po završetku summita.
VEZANI ČLANCI:
Portugalac Costa dolazi iz redova europskih socijalista, drugoplasiranih na nedavnim izborima za Europski parlament, a Estonka Kallas iz redova liberala, trećeplasiranih. Plenković, međutim, smatra da je pobjeda europskih pučana na tim izborima toliko uvjerljiva (“razlika između pučana i socijalista je 55 mandata”, rekao je u izjavi novinarima) da ne samo da ne bi smjelo biti dileme oko Ursule von der Leyen na čelu Komisije, nego “treba nekako reflektirati te realnosti” koje govore u prilog dominaciji pučana.
– U odnosu na 2019., kad nas je za stolom Europskog vijeća bilo 7 ili 8, sad je 12 šefova država i vlada iz redova europskih pučana. Drugo, treba sagledati širu sliku ključnih međunarodnih dužnosti koje su trenutačno u bubnju, da tako kažem. I u NATO-u, i u VIjeću Europe, i u Europskoj investicijskoj banci. U cijelom tom kontekstu treba vidjeti kako se reflektira volja birača na europskim izborima i kakvo trenutačno stanje vlada u pojedinim državama. Pozicija EPP-a bitno je snažnija nego prije 5 godina – rekao je Plenković.
Plenkovićeva intervencija na internom sastanku lidera EPP-a, koji je prethodio neformalnom summitu svih 27 državnika, shvaćena je kao pokušaj da se socijalistima dopusti da imaju predsjednika Europskog vijeća samo 2,5 godine, a ne 5 godina, kao što je bio slučaj ranijih godina. Odnosno, da nakon nekog socijalista (vjerojatno Portugalca Coste) tu dužnost preuzme pučanin. Plenković nije spomenuo koga ima na umu, tko bi to mogao biti. Na novinarsko pitanje ima li on kakve ambicije u tom pogledu, samo je odgovorio:
– Ja sam hrvatski premijer, sad već s jako puno iskustva, željan trećeg mandata.
Plenković je prvi hrvatski državnik zapažen na međunarodnoj sceni. Ima mrežu u Europi, koja uključuje Ursulu. Njegovo se ime sve češće pojavljuje u njemačkim medijima. Zabavno je vidjeti kako je HDZ od Hrvatske napravio ozbiljnog igrača u Europi.