Ovogodišnja komemoracija u šumi Brezovica te govor premijera Andreja Plenkovića pokazali su otklon od dosadašnje prakse tretiranja tog dana i izjava koje su se do sada mogle čuti, ali i kontinuitet poruka premijera u javnom prostoru na obilježavanju važnih datuma iz bliže i dalje prošlosti s ciljem odvajanja onog što je bilo dobro, od onog lošeg i time smanjivanja podjela u društvu.
Napokon je lani novim zakonom o spomendanima, i blagdanima neradnima danima, kad je jasno naznačeno da je Vlada nositelj organizacije obljetnica za 30. svibnja, 22. lipnja, 5. kolovoza i 18. studenoga, ispravljena neprirodna situacija da na komemoraciju u Brezovici predstavnici države na državni praznik dolaze kao gosti. No jednako je važno i to što je Plenković, prvi do sada, izgovorio na tom mjestu. Premijer je jasno odvojio antifašizam od onoga što je počinjeno u njegovo ime i od komunizma, što je važna poruka i za sudionike skupa, ali i za javnost, u kojoj se često te dvije stvari miješaju i poistovjećuju.
Također, ta je izjava na tragu onoga što je Plenković lani rekao u Kninu na obilježavanju Dana pobjede u drugom kontekstu, a to je da legitimno pravo na obranu nije i ne može biti opravdanje za nedjelo. Ako je 25 godina bio dovoljan vremenski odmak da se to lani kaže u Kninu, onda je sigurno da je 80 godina dovoljan vremenski razmak da se i o tom periodu govori trezvenije i da se pozitivne stvari antifašizma ne naruše negativnima.
Antifašistički pokret bio jako širok i on nije isključivo nasljeđe komunista, već su ga stvarali mnogi hrvatski demokrati, domoljubi, HSS-ovci i drugi. Uostalom, sam ZAVNOH bio je višestranačko tijelo, Premijer, očito, nastoji biti konzistentan i imati poruke pomirbe jer je važno da se neke podjele koje opterećuju društvo smanje i zatvore.
Zanimljivo, slično sadržaju članka sam napisao jučer u kometaru za jedan članak i zamislite, komentar je obrisan.